Quinta, Abril 25, 2024
Total visitors: 766366

Reprejentate Diretora Organizasaun Ba Futuru, Nadia Ribeiro hateten serie Domin Nakloke episodiu ida to’o kuatru hetan resposta positivu tebes husi hare nain sira tanba ne’e liu husi porjeitu Initiativa Spotlight sira produs tan episodiu foun lima no neen, ne’ebe koalia liu konaba relasaun ne’ebe saúdavel entre parseru intimu no parentalidade ne’ebe diak no suportivu sein violensia.

Reprejentate Diretora Organizasaun Ba Futuru, Nadia Ribeiro hateten serie Domin Nakloke episodiu ida to’o kuatru hetan resposta positivu tebes husi hare nain sira.

Nia dehan episodiu lima nia mensajen save mak reforsa komunikasaun positivu entre fen no laen ou parseru intimu, mantein relasaun ne’ebe saúdavel, suporta malu, respeita malu no hamutuk hodi hasoru kualker problema ne’ebe mosu iha uma laran. Iha episodiu neen konalia konaba familia mak fatin ne’ebe premeru atu tulun labarik sira, bainhira hasoru esperensia ladiak ruma iha sira nia moris atu sira labele sente mesak nafatin hetan suporta husi familia.

“Ami hotu nia esperansa mak mosu kolaborasaun diak iha sosiedade atu redus no elemina violensia kontra feto no labarik feto iha sosiedade tomak,” nia hateten hafoin partisipa iha lansamentu serie Domin Nakloke episodiu lima no neen iha El Legendario, Bidau Lecidere, Dili.

Nia hateten sira mos fo ona formasaun ba grupo joventude sira iha munisipiu Bobonaro, Ermera no Viquque hanesan alvu atu bele habelar mensajen save sira ne’ebe hato’o iha serie Domin Nakloke ne’e ba komunidade sira hotu katak labele husik hirus domina domin tanba violensia laos solusaun ba problema.

Enkuantu, Diretur Jeral, iha Sekretaria Estado Igualidade no Inkluzaun (SEII), Armando da Costa hateten serie Domin Nakloke ne’e hanesan meus ida ba prevensaun nian tanba lori mensagen save sira ne’ebe bele muda ema nia hanoin no atetude iha tempu ruma.

“Lia fuan ida ne’ebe dada hau nia hanoin iha ne’e mak labele husik ita nia hirus bo’ot liu ita nia domin, ne’e fo hanoin mai hau iha prizoneiru ida iha Becora hafoin tuir formasaun konaba jestaun emosaun ou hirus nia fo sasin katak se karik ami hetan oportunidade formasaun ne’e antes karik ami nia fatin laos iha ne’e,” nia hateten.

Nia rekomenda ba NGO Ba Futuru atu habelar serie ne’e ba komunidade luan tanba serie ne’e ema hotu bele asesu tantu labarik, joven no ferik katuas sira.

Iha parte seluk, Reprejentante UNICEF iha Timor-Leste, Bilal Durrani hateten esforsu prevensaun liu husi projeitu Initiativa Spotlight ne’e bele haforsa liu tan normas sosio-kultura no valores ne’ebe apoia non violensia tanba dadus peskiza hatudu iha feto barak mak justifika aktu violensia ne’ebe sira hetan husi parseru ne’e normal.

Nia dehan peskiza sira hatudu feto nain 3 husi nain 5 ho idade tinan 15-49 ne’ebe iha ona relasaun deklara sira hetan violensia fisiku no seksual husi sira nia parseru intimu sira durante sira nia moris.

“Husi episodiu foun rua ba serie Domin Nakloke nian ne’e kontribui atu promove atetude positivu entre parseru intimu sira no redus parentalidade ne’ebe violentu atu iha relasaun ne’ebe diak ho inan aman, tau matan nain sira no sira bele iha komprensaun importansia husi disiplina ho komunikasaun ne’ebe efetivu hodi tulun asegura feto no labarik feto sira,”nia hateten.

Nia informa ONU parseria ho Uniaun Europea hamutuk ho governu lansa projeitu Inisiativa Spotlight atu responde violensia kontra feto no labarik feto sira iha nasaun laran tanba projeitu ne’e nia objetivu atu halo mudansa tranformasaun iha baze, liu-liu hakotu violensia kontra feto no labarik feto sira liu husi partika hahalok sira ne’ebe respeita malu.