Sexta, Abril 19, 2024
Total visitors: 766366

Diretór Servisu Saúde Munisípiu Bobonaro, João Baptista Mau Cardoso informa polítika planu estratéjiku HIV/SIDA no STI nian inklui matadalan kuidadu antenatal hakerek klaru inan isin-rua sira hotu ne’ebé vizita fasilidade saúde halo konsulta gravides tenke halo teste ba moras Human Immunodeficiency Virus (HIV), hepatitis B no Sifilis, maibé dalabarak lahalo teste tanba reajente laiha.

Diretór Servisu Saúde Munisípiu Bobonaro, João Baptista Mau Cardoso informa polítika planu estratéjiku HIV/SIDA no STI nian inklui matadalan kuidadu antenatal hakerek klaru inan isin-rua sira hotu ne’ebé vizita fasilidade saúde halo konsulta gravides tenke halo teste ba moras Human Immunodeficiency Virus (HIV), hepatitis B no Sifilis, maibé dalabarak lahalo teste tanba reajente laiha.

“Iha fasilidade balun ne’ebé reajente iha sira halo diagnóstika tanba ne’e prosedimentu tenke halo kuandu inan sira mai halo konsulta kuidadu antenatal, liu-liu teste ba HIV, hepatitis B no sifilis. Maibé hanesan ohin ita dehan reajente iha fatin balun iha expair ona fatin balun seluk reajente mak laiha duni, entaun dalabarak teste ba hepatitis B ba inan isin-rua sira-ne’ebé konsulta ne’e ita lakonsege halo,” nia hateten bainhira akompañia Ministra Saúde hatan preokupasaun membru parlamentu nasionál kona-ba inan no oan ne’ebé mate kuandu halo transferénsia husi Postu Lolotoe munisípiu Bobonaro mai hospital nasionál, Díli iha Plenaria.

Nia dehan kazu inan no bebé ne’ebé mate iha dalan, bainhira halo transferénsia husi hospital referál Maliana mai iha hospital nasional, Déli. Relatóriu hatudu inan ne’e sofre moras hepatitis B ho kondisaun ne’ebé grave fó risku ba bebé ne’ebé iha kanotak tanba ne’e inan no oan lakonsege salva.

Nia hateten pasiente ne’e husi postu administrativu Lolotoe, munisípiu Bobonaro, ne’ebé halo tratamentu iha sentru saúde deteta bebé toba laloos, entaun profesionál saúde sira transfere ba hospital referal Maliana. Iha hospital Maliana médiku sira halo diagnosa pasiente ne’e sofre moras hepatitis B no kondisaun ne’ebé grave sira labele halo intervensaun maka transfere mai iha hospital nasionál, Díli.

Entretantu, Deputada Parlamentu Nasional Olinda Guterres husu Ministériu Saúde atu asegura disponibilidade reajente laboratóriu iha fasilidade saúde sira atu bele halo teste kompletu ba inan isin-rua sira hodi deteta sedu.

“Ha’u husu tenke haree ekipamentu sira-ne’ebé falta, liu-liu ida-ne’ebé ha’u tama ba haree ona ne’e mak ida naran reajente atu identifika lalais ema nia moras tanba atu deteta moras ne’e só buat ida-ne’e tenke iha,” nia hateten.

Iha oportunidade ne’e mos, membru parlamentu sira ejiji atu halo investigasaun ba kazu inan no bebe mate iha dalan.

Iha parte seluk, Ministra Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten informasaun ne’ebé iha tuir relatóriu katak inan no oan ne’e mate la’ós problema isin-rua, maibé moras krónika ne’ebé inan ne’e sofre tanba ne’e importante ba konsulta rutina atu halo diagnosa sedu.

“Ha’u la jeneraliza postu saúde no sentru saúde hotu, tanba ha’u ba Maliana iha sentru saúde balun sira-nia ekipamentu no reajente ne’ebé ohin deputada Olinda levanta laiha. Maibé iha sentru saúde balun sira iha reajente,” nia hateten.

Nia rekoñese akontese stok-out medikamentu no reajente balun iha fasilidade saúde sira tanba orsamentu ne’ebé aloka ba sosa la sufisiente atu kobre hotu nesesidade reajente ba atendimentu regulár no atendimentu Covid-19 nian.