Quinta, Abril 25, 2024
Total visitors: 766366

Reprezentante United Nations Population Fund (UNFPA) iha Timor-Leste, Pressia Aríffin-Cabo hateten sira halo hela advokasia makas iha mundu atu fó direitu no opsaun ba feto sira hodi deside bainhira mak sira isin-rua.

Reprezentante United Nations Population Fund (UNFPA) iha Timor-Leste, Pressia Aríffin-Cabo hateten sira halo hela advokasia makas iha mundu atu fó direitu no opsaun ba feto sira hodi deside bainhira mak sira isin-rua.

“Atu deside ida-ne’e mak nia tenke iha asesu ba fasilidade saúde hodi hetan atendimentu partu ne’ebé seguru husi profesionál treinadu hodi asegura bebé no inan sobrevive,” nia hateten liuhusi konferénsia imprensa hafoin partisipa serimónia lansamentu relatóriu situasaun populasaun mundial tinan 2023, iha edifisiu Institutu Nasionál Estatistika Timor-Leste (INETL, I.P) Kaikoli, Díli.

Nia dehan papel mane sira-nian atu garantia hodi fó direitu no opsaun ba feto sira hodi deside bainhira mak isin-rua tanba ne’e tenke suporta no respeita feto sira-nia desizaun ba moris di’ak família nian.

Nia hateten sira apresia governu Timor-Leste, iha ona polítika planeamentu família, ne’ebé promove métodu natural no modernu hodi fó opsaun ba feto sira hili métodu ne’ebé di’ak hodi fó espasu ba sira-nia oan ida ba seluk. Maibé servisu barak mak presiza mellora atu asegura ema hotu ne’ebé presiza iha asesu ba atendimentu ida-ne’e.

Nia hatutan ema ida deside hakarak iha família bo’ot laiha problema, maibé importante mak iha kapasidade atu responde ba ema hotu iha família laran ne’e nia nesesidade.

Iha parte seluk, Vise-Ministru Finansas, António Freitas hateten kuantidade média feto idade repodutivu iha Timor-Leste, iha oan na’in-haat durante moris. Maibé barak mak isin-rua iha idade 23, idade ne’ebé oportunu atu hasa’e no haforsa potensialidade ne’ebé sira iha atu kontribui ba dezenvolvimentu iha inisiu.

“Média feto Timor-Leste, iha oan na’in 4 durante moris. Maibé idade média ba inan foun sira ne’ebé premeira-vés hahoris ho idade tinan 23, no adolesente pursentu 7 iha ona oan ka hahoris ona. Ida-ne’e hatudu katak feto sira iha tendénsia laduun atinji potensiál tomak hodi kontribuisaun ba dezenvolvimentu iha inisiu,” nia hateten.

Nia dehan desizaun ne’ebé di’ak hanesan labele isin-rua no hahoris sedu ho tuir planeamentu família, aproveita oportunidade ba eskola konklui estudu mak sira sei hetan sira-nia direitu ba edukasaun, saúde ne’ebé di’ak.

Nia hateten governu implementa hela programa ne’ebé baze ba planu estratéjiku nasionál atu asegura tranzisaun Timor-Leste husi nasaun ne’ebé ho rendimentu ki’ik sai nasaun ne’ebé ho rendimentu médiu iha tinan 2030, ho populasaun ne’ebé saudável, edukadu no seguru.