Terça, Abril 30, 2024
Total visitors: 766366

Diretór Ezekutivu Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE, I.P), Florêncio Sanches hateten partisipasaun feto iha setór ekonomia, liu-liu vida emprezariál di’ak tebes, tanba dadus hatudu 16,249 ka 36% husi total 44,340 empreza nasionál no internasionál ne’ebé rejistu feto mak nain no lidera.

Diretór Ezekutivu Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál, Institutu Públiku (SERVE, I.P), Florêncio Sanches hateten partisipasaun feto iha setór ekonomia, liu-liu vida emprezariál di’ak tebes.

“Dadus rejistu husi fulan maiu tinan 2013 até fulan jullu tinan 2023, ita konsege rejistu empreza hamutuk 44,340. Husi númeru ne’e, feto emprezariál no feto nain 16,249 mak lidera ne’e hatudu katak 36% sira-nia partisipasaun iha vida emprezariál iha territóriu tomak, ne’e kapas tebes, tanba ita-nia lei hateten katak pelumenus 30% partisipasaun feto,” nia hateten via telefone.

Nia dehan husi númeru ne’e purvolta 10% mak sira-nia empreza iha, maibé atividade la la’o, tanba sira enfrenta difikuldade finanseira atu hala’o fila fali atividade hafoin hasoru dezafiu bo’ot situasaun polítika no pandemia Covid-19 durante tinan tolu.

Nia hateten iha tinan 2021, governu hamosu dekretu lei kona-ba kriasaun liña kréditu ho naran kréditu suave, maibé rekejitu no regra ne’ebé rigór tebes halo emprezária sira la brani atu foti kréditu, tanba ne’e governu tau millaun 50 dolares amerikanu, foin asesu de’it millaun 1 dolares, loloos tinan tolu ona nia ezekusaun ne’e 50%.

“Feto partisipa ona iha setór privadu iha vida emprezariál, la’ós feto de’it mane sira mós hakdasak hela ho sira-nia kapital, tanba ne’e mak governu kria tiha ona dekretu ida asesu ba finanseiru kréditu suave. Ha’u espera katak númeru feto ne’ebé iha bele aproveita dekretu lei ne’e atu asesu ba kréditu ida-ne’e hodi kapasita sira-nia negósiu,” nia hateten.

Nia hatutan rekezitu ne’ebé aplika mak tenke iha negósiu no lisensa husi SERVE no empreza ne’ebé halo negósiu tenke iha área produtivu hanesan agrikultura, turizmu, pekuária, peska, indústria no komérsiu. No atu asesu ba kréditu ne’e tenke tuir formasaun iha institutu sei halo avaliasaun no verifikasaun proposta asesu ba kréditu ne’e.

Entretantu, Prezidente Asosiasaun Emprezariál Muller Timor-Leste (AEMTL), Hergui Luina Fernandes Alves hateten feto nia envolvimentu iha ekonomia ne’e bo’ot, maibé barak liu iha setór informál katak sira-nia atividade negósiu seidauk hetan legalidade ka rejistu iha SERVE tanba sira koopera ho SERVE atu halo rejistu movel iha munisípiu sira atu rejistu hotu atividade negósiu sira ne’ebé la’o.

“Ami tinan kotuk parseria ho SERVE, ami la’o ba munisípiu rejistu setór informál sira, tanba setór ne’e domina husi feto. Entaun ami rejistu atu ajuda sira hetan lisensa negósiu, tanba dalabarak setór ida-ne’e sustenta ekonomia nasaun, maibé sira lahetan subsídiu sira husi governu iha situasuan krize tanba sira-nia negósiu la formaliza,” nia hateten.

Nia rekoñese husi pursentajen feto emprezariál ne’ebé rejistu ona iha sistema, balun mós atividade lala’o ona, tanba sira enfrenta situasaun ne’ebé difisil, liu-liu situasaun polítika rai-laran mai mosu pandemia Covid-19 no akontese tan funu iha Ukraina halo setór privadu labele la’o.

Iha parte seluk, Diretór Jeral, iha Sekeretária Estadu Igualdade (SEI), Armando da Costa hateten empoderamentu ekonomia sai hanesan prioridade governu nian atu kria negósiu auto-sustentável ba feto sira hodi asegura independénsia ekonomia.

Nia dehan kada tinan governu aloka orsamentu iha fundu transferénsia públika apoia grupu feto sira atu halo negósiu ki’ik.

“Ita apoia fundu ki’ik ba grupu feto sira, ne’ebé ita uza mekanizmu rotativu. Maibé agora ita atu halo avaliasaun hodi haree mekanizmu saida mak ita bele adopta iha tempu ida-ne’e ba oin,” nia hateten.

Nia hateten sira kontinua halo advokasia no koordenasaun ho ministériu relevante sira ne’ebé asina ona deklarasaun Maubise, ne’ebé foku liuba igualdade oportunidade sira ba edukasaun, formasaun professionál, merkadu traballu, moris sosiál no polítika.