Domingo, Dezembro 03, 2023
Total visitors: 766366

Presidente Parlamentu Nasionál, Deputada Maria Fernanda Lay sente preokupadu ho situasaun labarik no feto sira ne’ebé abandona ka laiha responsabilidade husi laen sira, tanba laen hola feto seluk.

 

Presidente Parlamentu Nasionál, Deputada Maria Fernanda Lay sente preokupadu ho situasaun labarik no feto sira ne’ebé abandona ka laiha responsabilidade husi laen sira, tanba laen hola feto seluk.

Nia dehan Timor-Leste seiduak iha lei ida ne’ebé própriu bandu poligamia, maibé relijiaun Katólika nia dotrina labele iha poligamia.

“Ha’u triste dalabarak mane iha osan hola feen barak, oan sira-ne’e, se mak atu tau matan, ne’e dezafiu bo’ot ba ita-nia sosiedade.

Ha’u hanesan feto sente preokupa feen ida nia oan labele haree, oinsa hola feen seluk iha oan barak,” nia hateten hafoin partisipa semináriu nasionál kona-ba garantia protesaun ba labarik no joven iha Timor-Leste, iha salaun Mahoka Surikmas, Díli.

Nia hateten iha keixa barak ne’ebé feto sira hato’o, laen iha feen seluk abandona hela oan sira. Ne’e sitausaun ida ne’ebé prekupante tebes, tanba labarik sira sai vulneravel liutan no enfenta problema barak iha sira-nia moris.

Nia hatutan governu iha responsabilidade tau matan ba labarik sira no asegura sira nia moris diak, maibé inan aman ne’ebé tau oan iha mundu mós iha dever atu tau matan ba oan sira.

Iha parte seluk, Diretora Ezekutivu Organizasaun CAUCUS, Teresinha Maria Noronha Cardoso hateten poligamia dadaun ne’e buras hela iha sosiedade no sai ona preokupasaun ba feto sira ne’ebé laen husik hela sein responsabilidade nu’udar aman ba oan sira.

“Ita ko’alia kona-ba poligamia ne’e halai liuba individu ema ida-ida nian, ne’ebé ida ne’e la’ós fasil. Maibé ha’u hanoin problema ne’ebé ita foti ne’e responsabilidade bainhira ita iha tiha oan, agora oan ne’e responsabilidade inan-aman inklui família sira ne’ebé hola parte husi inan-aman atu hamutuk fó apoia ba dezenvolvimentu labarik sira-nian ba moris di’ak,” nia hateten.

Nia hateten kestaun laos divorsio ne’e, maibé responsabilidade ba oan sira nia moris tanba dalabarak inan aman fahe malu oan sira abandona laiha responsabilidade másimu ba oan sira.

Nai hatutan iha lei ne’ebé protese labarik sira-nia direitu bainhira inan-aman divorsio, maibé implementasaun sei hasoru dezafiu.