Programa foun kapasitasaun kona ba edukasaun finanseiru ba iha emprezariu ki’ik sira iha rai laran, ho objetivu atu aumenta sira nia konesementu diak liu tan iha manajementu nian.

Banku ANZ hamutuk ho parseirus lansa programa treinamentu foun kona ba negosiu nian ba negosiante ki’ik sira iha rai laran.

Programa foun ne’e hahu ho asina akordu entre banku ANZ (hanesan nain ba programa) ho organizasaun Market Development Facility (MDF), Camara Comersio no Industria Timor –Leste (CCI-TL) no Institutu ba Apoiu Dezenvolvementu Emprezarial (IADE).

Prezidente Ezekutivu Banku ANZ, David Dennis hateten servisu parseira foun ida ne’e fo oportunidade ba parseiru sira hamutuk hodi buka dalan fo tulun ba empreza ki’ik sira intermus kapasitasaun no hanorin sira oinsa hametin kultura poupansa.  

“ANZ fo aan tomak hodi bele tulun, hadi’ak Timor –Leste nia empreza ki’ik sira nia kapasidade emprezarial, no ami fiar katak programa moneyminded sei hato’o plataforma bo’ot ida hodi tulun empreza ki’ik sira atu buras ho dalan sustentabilidade,” Dennis hateten hafoin asina MoU, iha Timor Plaza Dili. 

Nia hateten, partisipantes sei identifika husi CCI-TL enkauntu treinador husi IADE nian ho hetan apoiu tekniku no finansiamentu balun husi MDF. 

Diretor Ezekutivu IADE, Hernani Viterbo Soares hateten manual ba formasaun ne’e mai husi banku ANZ nudar nain ba programa e formador ne’e husi IADE.

“Primeira vez instituisaun sira halo servisu hamutuk, ho objetivu ida deit mak fo formasaun literasia ba emprezario ki’ik sira,” nia hateten. 

Entretantu Prezidente CCI-TL hanesan mos emprezario, Oscar Lima hateten kooperasaun ne’e importante tebes ba ekonomia Timor nian, prepara emprezario Timor oan sira ba futuru.  

Nia hateten, emprezariu sira sei hasoru dezafiu oioin inklui jestaun, entaun kooperasaun ida ne’e  espesifiku ba formasaun finanseiru ba empreza sira, nune’e sira iha konesementu hodi jere sira nia osan hodi garantia sustentabilidade. 

“Ita hakarak duni halo negosiu, maske hahu ho osan ki’ik ita bele susesu,” nia hateten. 

“Hau, uluk komesa ho tres dolar, entaun sira mos tenke aprende.”  

Nia dehan, iha empreza ki’ik balun hetan ona kreditu husi banku hodi halo negosio, maibe depois monu fali tanba problema jestaun.