Doutor Veterinário Antonio do Karmo hateten rezultado sensu agrikultura tinan 2019, hatudu 95% uma kain ne’ebe halao atividade hakiak animal, iha deit 6% mak hetan asesu ba servisu veterinário nian tanba menus rekursu humanu veterinário, no kondisaun infrastrutura seidauk iha atu fo prestasaun servisu atendimentu iha baze iha rai laran tomak.

Doutor Veterinário Antonio do Karmo hateten rezultado sensu agrikultura tinan 2019, hatudu 95% uma kain ne’ebe halao atividade hakiak animal, iha deit 6% mak hetan asesu ba servisu veterinário nian tanba menus rekursu humanu veterinário.

Nia dehan, setor pekuaria sai hanesan fator determinante ida atu hasa’e kresimentu ekonomia rai laran, kombate problema malnutrisaun, no hamenus risku amesa saúde publika veterinária nian tanba maioria povu halao atividade hakiak animal.

“Problema hun lolos ne’e mak rekursu humanu. To’o ohin loron laiha veterinário ida ne’ebe iha munisipiu. Ita hein hela vetenário sira ne’ebe hetan bolsu estudu husi governu halao hela estudu iha universidade iha Indonesia, ne’ebe planu sei fila tinan 2022, atu bele kontribui hodi halao servisu iha kraik bele lao diak,” nia hateten iha servisu fatin Comoro, Dili.

Nia dehan, governu iha politika ne’ebe diak hodi dezenvolve ona sentru saúde animal iha munisipio hotu, ho objetivu atu hakbesik servisu kuidadu saúde animal ba komunidade sira, maibe seidauk halo investimentu ba rekursu humanu no infrastrutura atu fasilita servisu lao ho diak.

Nia haktuir, durante ne’e servisu saúde animal iha baze halao husi tekniku saude animal sira, ne’ebe ho limitasaun kuñesementu no abilidade atu halao servisu ajuda komunidade sira.

“Konsensia populasaun nian muda ona. Hau doutor pratika iha hau nia klinika tinan 2003, hau simu kliente ema malae deit, maibe tinan 2005, Timor oan iha ona no agora timor oan barak mak iha kapasidade tau matan ba animal estimadu. Signifika populasaun nia konsensia aumenta oinsa hakiak animal no animal nia saude, maibe ita nia serivsu mak dook hela,” nia hateten

Nia informa, bazeia ba populasaun sira ne’ebe hakiak animal, organizasaun mundial saúde (OMS) animal rekomenda minimu presiza vetenário hamutuk ema nain 22 atu bele responde ba nesesidade iha rai laran, maibe timor foin iha veterinário nain 6 tanba ne’e presiza halo investimentu ba rekursu umanu no infrastruktura.

Nia dehan, iha tinan 2015, governu fo bolsu estudu ba timor oan nain 10 hodi ba hasai kursu vetenário nian iha Indonesia.

Iha parte seluk, komunidade Matias da Silva hateten governu tenke halo investimentu ba setor ida ne’e atu bele apoia komunidade sira halo jestaun ne’ebe diak ba animal sira hodi bele kontribui ba kresimentu ekonomia.

Nia dehan, maioria uma kain iha rai laran hakiak animal, maibe ho kapasidade ne’ebe ki’ik tanba laiha apoia ne’ebe maximu intermus tekniku no finanseiru atu dezenvolve atividade ne’e sai setor negosio.

“Ita fo subsidio barbarak no funsionario sira iha salario fulan-fulan entaun ita iha osan, maibe ita nia problema mak atu satan osan labele ba hotu iha rai liur tanba osan sira ne’e ita hodi sosa produtu sira ne’ebe importa husi rai liur entau ita nia ekonomia lalao tanba sirkulasaun osan laos iha rai laran,” nia hateten.

Nia hateten, durante ne’e produtu animal seidauk hetan fatin iha merkadu tanba produtu importado domina ho presu ne’ebe ki’ik kompara ho produtu animal lokal.