Iha ambitu diskusaun audensia publika proposta orsamentu geral estado tinan 2021, entre Ministerio Kordenador Asuntu Ekonomia (MKAE) no Câmara do Comércio Indústria (CCI), ho komisaun parlamentar iha sala plenaria, Emprezario nasional, Rui Castro hase’e membru parlamentu nasional sira ne’ebe kontinua konsumu bee produsaun Indonesia, la konsumu bee produsaun lokal.

Emprezario nasional, Rui Castro hase’e membru parlamentu nasional sira ne’ebe kontinua konsumu bee produsaun Indonesia, la konsumu bee produsaun lokal.

Nia dehan, sidadaun sira konsumu produtu produsaun lokal automatikamente apoia ona investimentu sira ne’ebe empreza nasional sira halo iha rai laran hodi haburas ekonomia.

“Ami mos triste oituan tanba iha parlamentu iha fali Aqua, iha Timor ita iha Gota, Fresca ne’ebe Timoroan mak halo investimentu, parlamentu la kumunga produtu nasional iha fali Aqua produsaun Indonesia,” nia hateten bainhira hola parte iha audensia publika iha plenaria parlamentu nasional, Dili.

Nia mos husu orgaun legislador atu produs lei ne’ebe bele fo apoiu ba investimentu nasional no investimentu komunitaria ne’ebe nain mak povu tanba ho ida ne’e mak bele haburas ekonomia nasional.

Entretantu, Ekonomista João Saldanha hateten estratejia ida ba rekuperasaun ekonomia rai laran mak fo insentivu intermus konsumu sasan produsaun lokal, maibe produtu no sasan sira ne’e mos tenke iha kualidade no presu baratu. Laos toma-tomak deit haruka ema konsumu produtu lokal.

“Laos atu halo protesaun ba ita nia produtu sira, maibe atu promove ita nia folin baratu no kualidade diak atu ita bele kompete ho rai liur no ita bele konkista ou domina merkadu lokal,” nia hateten.

Nia dehan, produsaun lokal bele barak, maibe kualidade ladiak no presu ne’ebe karun sei labele kompete ho produtu importadu sira iha merkadu nasional.

Iha parte seluk, Kordenador Geral Autoridade ba Inspesaun no Feskalizasaun Atividade Ekonomica, Sanitaria no Alimentar (AIFAESA), Abilio Oliveira Serano hateten inspesaun sira halao ba kualker industria no atividade ekonomica hodi hare lisensiamentu no kualidade, maibe durante ne’e kualidade labele halo tanba laiha laboratoriu atu halo teste ba produtu sira.

“Instituisaun ida hanesan AIFAESA, kuandu laiha laboratoriu oinsa mak ami bele dehan produtu ne’e ladiak, enkuantu produtu nain dehan diak. Solusaun mak ne’e ami laiha ekipamentu atu halo teste, entau ami haruka produtu sira ba instituisaun sira ne’ebe iha laboratoriu mak laboratoriu nasional, maibe dala barak sira rasik laiha ekipamentu halo teste,” nia hateten.

Iha oportunidade ne’e nia husu ba membru parlamentu sira atu konsidera importansia laboratoriu iha orsamentu atu bele iha kondisoens hodi garantia seguransa ai-han iha rai laran tanba seguransa ai-han ba ema hotu hahu husi presidente to’o povu ki’ik sira.