Sexta, Março 29, 2024
Total visitors: 766366

Kordenador Geral Instituisaun Publika Autoridade Ba Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonomica, Sanitaria no Alimentar (AIFAESA, I.P), Abilio Oliveira Serano hateten sira presiza laboratorio proprio ida atu halo teste ba produtu alimentar sira ne’ebe iha merkadu hodi garante populasaun iha asesu ba produtu alimentar ne’ebe seguru no saúdavel.

Kordenador Geral Instituisaun Publika Autoridade Ba Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonomica, Sanitaria no Alimentar (AIFAESA, I.P), Abilio Oliveira Serano hateten sira presiza laboratorio proprio ida atu halo teste ba produtu alimentar sira ne’ebe iha merkadu hodi garante populasaun iha asesu ba produtu alimentar ne’ebe seguru no saúdavel.

Nia salienta, inspesaun ne’ebe sira halao iha merkadu durante ne’e hare deit ba lisensiamentu no produtu estragadus hanesan produtu dodok no expair.

“Instituisaun ida hanesan AIFAESA kuandu laiha laboratorio, oinsa ami dehan produtu ne’e ladiak, enkuantu produtu nain dehan diak. Problema mak ne’e, ami laiha ekipamentu atu halo teste, entaun ami tenke haruka produtu ba iha instituisaun ne’ebe iha laboratorio hanesan laboratoriu hospital nasional nian, maibe dala barak sira mos laiha ekipamentu atu halo teste,” nia hateten iha plenaria parlamentu bainhira halo audensia publika ho komisaun parlamentar sira.

Nia fo ezemplu, bainhira akontese publiku duvida ho kualidade foos Globos laboratorio Ministerio Agrikultura no Peskas no Laboratorio Saúde laiha ekipamentu halo analiza. No sira mos laiha orsamentu atu haruka amostra ba rai liur hodi halo teste.

Nia hatutan, governu anterior halo ona konstrusaun ba edifisio laboratorio iha Tibar Munisipio Liquisa nian ho andar rua, maibe laiha ekipamentu atu fasilita ekipa tekniku sira halo servisu.

“Tekniku sira preparadu atu halo servisu ida ne’e tanba sira simu formasaun iha Portugal fulan ida resin no formasaun iha Indonesia fulan lima. Sira ne’e mak hanesan ekipamentu oras ne’e sira sai frujun hotu tanba sira ba aprende mai la bele halo buat ida,” nia preokupa.

Nia informa, tekniku sira husi Portugal no Indonesia halo previzaun ida kona ba kustu harii laboratoriu microbiologia no kimiku purvolta $10 milhoens, maibe tanba orsamentu ne’e bo’ot entaun kada tinan sira propoin $2 miloens atu sosa ekipamentu fazeadamente, maibe nafatin la hetan konsiderasaun iha planu governu nian.

Entretantu, Komunidade Antonio Soares hateten ohin loron ema sofre moras oioin no ema barak hateten moras sira ne’e kauza husi konsumu hahan sira importado, maibe laiha evidensia ida forte katak hahan sira ne’e kontein buat ruma perigu ba saúde publiku ema nian.

“Hau hanoin governu tenke fo prioridade ona atu hasa’e kapasidade instituisaun AIFAESA nian atu halo teste ba produtu alimentar sira ne’e hodi hateten sai ba publiku kona ba kualidade produtu sira ne’ebe povu konsumu,” nia hateten

Iha parte seluk, Vice Presidente Parlamentu Nasional, Deputada Maria Angelina Sarmento husu governu atu hare ona kodigu alimentar atu bele garantia produsaun produtu lokal sira ne’ebe iha seguru ba saude publiku ema nian tanba laos deit.

“Ohin loron ema konsumu naan manu importa nia prosesamentu, pakotementu, transportasaun mai to’o iha konsumedor sira nia liman, ita la garantia nia ijiene saúdavel ga lae no ohin loron ema barak sofre moras kurasaun, ne’e kauza husi stilu konsumu,” nia hateten.