Diretur Executivu Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezarial Instituisaun Publika (SERVE, I.P) Florêncio da Costa Sanches hateten governu presiza aloka osan minimu 50 ate 100 milhoens dolares amerikanu iha banku komersial sira sufisiente ona fo kreditu ba 35,000 empreza ne’ebe registu iha sistema atu halao atividade komersio no investimentu hodi loke kampu trabalho ba joven sira iha rai laran.

Diretur Executivu Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezarial Instituisaun Publika (SERVE, I.P) Florêncio da Costa Sanches hateten governu presiza aloka osan minimu 50 ate 100 milhoens dolares amerikanu iha banku komersial sira sufisiente ona fo kreditu ba 35,000 empreza ne’ebe registu iha sistema atu halao atividade komersio no investimentu.

Nia salienta durante ne’e fundu ne’ebe governu tau iha banku husi 5 ate 10 milhoens dolares amerikanu la sufisiente atu fo kreditu ba empreza sira halao investimentu bo’ot sira tanba ne’e husi 35,000 empreza registradu 10% deit mak halo produsaun no hatama reseita ba estado, maioria empreza ki’ik ho rendimentu anual menus husi $6,000.

“Nasaun ida hanesan Timor-Leste labele ho 10 milhoens deit tau iha banku atu sira asesu tanba ita agora iha 35,000 mil empreza ne’ebe SERVE hakarak hasa’e ba 20% selu taxa. Entaun tenke iha lei ida garante tau osan atu setor privado sira asesu,” nia hateten.

Nia dehan governu tenke foti ona inisiativa finansia setor privado sira liu husi kreditu atu halo negosio ne’ebe diak tanba dadaun ne’e 10% deit husi 35,000 empreza mak selu taxa restu la selu tanba rendimentu anual menus husi $6,000, ne’ebe tuir lei livre taxa.

Nia hateten dezafiu seluk ne’ebe setor privado sira enfrenta mak asesu ba rai tanba to’o agora implementasaun lei ba rai nian seidauk.

Nia informa reseita ne’ebe estado hetan kada tinan husi empreza 10% ne’e kuaze $200,000, entaun bainhira governu hakarak hasa’e taxa domestika tenke halo investe ba setor privado sira, liu-liu tau osan iha banku fo kreditu ho jurus ne’ebe ki’ik.

Iha parte seluk, Presidente Presidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCITL), Oscar Lima kestiona prestasaun servisu governu nian tanba empreza balun seidauk hetan pagamentu husi governu, ne’ebe lori risku bo’ot ba sira nia empreza.

“Empreza halo imprestimu hodi halao projetu, depois pagamentu tarde. Ida ne’e mak risku ba empreza sira bele bankrut tanba kreditu jurus sa’e ba beibeik hakarak lakohi tenke taka odamatan,” nia hateten.

Nia dehan governu presiza politika ne’ebe diak atu hare kondisaun sira apoia setor privadu halo investimentu, liu-liu asesu ba kreditu ho jurus ne’ebe ki’ik liu tan, aselera implementasaun lei terras propriedade hodi fo sertifikadu nain ba rai ba sidadaun sira no kontrola atividade komersio iha rai laran atu fo oportunidade barak liu tan ba timor oan sira halo negosio iha rai laran.