- Publika iha: 02 Outubro 2024
Reprezentante Programa Saúde Ambiental Servisu Saúde Munisípiu Díli (SSM-Díli) Natalino Aleixo dehan, Suku Bebonuk nia komunidade sira deklara ona katak Área La-soe Foer-boot Arbiru (ALFA).
"Ohin iha Suku Bebonuk komunidade hotu-hotu deklara ona (ALFA) Área la Soe Foer Arbiru," hatete Reprezentante Programa Saúde Ambiental-SSM-Díli Natalino Aleixo ba jornalista sira iha sede suku Bebonuk, Díli.
Nia dehan, tuir Resolusaun Governu nian no 8/2012 kona-ba Polítika Nasionál Saneamentu Báziku nian sei ajuda aselera progresu meta nasional hodi halo Timor-Leste livre husi Soe Foer-Boot Arbiru. tanba ne’e Polítika Nasionál ne’e sai instrumentu ida hodi aselera atinjimentu objetivu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030 no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS).
"Resolusaun Governu nian no 8/2012 kona-ba Política Nacional de Saneamento Basiku ninian tanba Ohin Suku Bebonuk deklara ona ALFA (Área La-soe Foer-boot Arbiru),” nia esplika.
Nia salienta, programa ne’e hahu iha 2019, maibé Timor-Leste hasoru hela situasaun Covid-19, tanba ne’e programa refere labele kontinua, maibé agora tenke esforsu atu nune’e komunidade hotu tenke deklara ALFA.
Iha fatin hanesan, Xefe Suku Bebonuk, Alfredo da Costa esplika, Suku Bebonuk iha Aldeia lima ne’ebé deklara ona ALFA (Área La-soe Foer-boot Arbiru), tanba komunidade iha ona konsiénsia hodi halo rasik ida-idak nia sintina.
"Suku Bebunuk iha aldeia lima, husi aldeia lima ne’e deklara ona ALFA, tanba ne’e ba oin ami Suku Bebonuk sei livre husi área la-soe foer-boot arbiru, la haluhan mos ami agradese ba UNICEF ho Ministériu Saúde hodi halao ona programa ida-ne’e," nia Informa.
Nia hatutan, suku Bebonuk iha uma-kain 2943, sira deklara ona ALFA, no komprede ona saida maka ALFA.
"Uluk ita-nia komunidade la komprende saida mak fatin soe foer, maibé ohin loron komunidade komprende ona saida maka ALFA,” nia haktuir.
Nune’e mós, Komunidade Bebonuk, Juanita Ximenes dehan, Ambiente ne’ebé moos no ijiéniku nu’udar xave importante ba moris saudável.
"Tanba ne’e ita presiza ema hotu nia konsiderasaun hodi halo asaun prevensaun, atu reforsa liutan no presiza mós estratéjia ne’ebé forte hodi bele transforma kulturál moris komunidade nian ba Saneamentu Báziku," nia afirma.