- Publika iha: 15 Novembro 2021
Resident Representative UNDP iha Timor-Leste, Munkhtuya Altangerel hateten rezultado peskiza avaliasaun impaktu sosio-ekonomiku husi Covid-19 iha tinan 2021, hatudu joventude idade tinan 25 ate 39 pursentu 43,3 mak lakon servisu, bainhira akontese transmisaun Covid-19 iha rai laran tanba estado deside impoin restrisaun ba atividade no konfinamentu.
Nia dehan servisu nain sira ne’e barak liu residensia iha munisipiu Dili kompara ho sira ne’ebe residensia fora husi Dili.
“Deskobrementu ne’ebe hetan mak joven sira idade tinan 25-39 barak lakon sira nia servisu, entau ita tenke fo atensaun ba joven sira tanba joven sira la servisu no la eskola mak sei hamosu problema oioin iha futuru,” nia hateten hafoin halo aprezentasaun rezultado peskiza iha salaun Hotel Timor, Dili.
Nia hateten impaktu sira seluk ba empregu mak adopta sistema servisu husi uma, ne’ebe servisu nain barak deklara oras servisu menus liu no servisu domestika aumenta makas, liu-liu ba feto sira.
Nia hatutan peskiza ne’e mos hatudu ema barak mak hetan fali servisu hafoin situasaun tama novu normal no sira nia ekonomia hahu rekuperadu.
Nia informa peskiza ne’e halao iha teritorio tomak no hetan partisipasaun husi 23,362 individu iha 4,292 uma kain ne’ebe hetan intervista, no halo mos intervista ho informadu save sira hanesan NGO inklui emprezariu informal, micro no mediu sira iha rai laran.
Iha parte seluk, Ekonomista João Saldanha hateten importante tebes atu organiza forum ho akademiku sira hodi diskute kelan konaba peskiza sira ne’ebe agensia ONU sira halo atu bele iha hanoin ne’ebe diak kontribui ba dezenvolve politika ne’ebe integradu hodi responde ba problema sira ne’ebe mosu kauza husi pandemia Covid-19.
Nia dehan setor importante ne’ebe governu tenke halo investimentu makas mak produsaun agrikultura atu bele fo servisu barak ba joven sira hodi kontribui hadia ekonomia individu, familia no nasaun nian.
“Oinsa mak ita hasa’e produsaun lokal, kapasidade lokal no distribuisaun lokal tanba ba hau buat tolu ne’e importante tebes,” nia hateten
Nia hateten sidadaun hotu tenke toma responsabilidade ajuda governu implementa planu rekuperasaun ekonomia atu bele hadia ekonomia rai laran, liu husi hotu-hotu tenke simu vasina atu atividade sira lao normal fali.