Iha ambitu selebrasaun loron mundial doasaun ran, ne’ebe monu iha loron 14 fulan Junho tinan tinan-tinan, doador ran voluntariu Roni Viera enkoraja joventude hotu ne’ebe iha kondisaun saúde diak atu apoia ran ba Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) hodi ajuda ema seluk ne’ebe presiza ran ba salva vida.

Doador ran voluntariu Roni Viera enkoraja joventude hotu ne’ebe iha kondisaun saúde diak atu apoia ran ba Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) hodi ajuda ema seluk ne’ebe presiza ran ba salva vida.

Nia dehan ran ne’e labele sosa no laiha produsaun, maibe fila fali ba konsensia ema ida-ida nian atu bele ajuda ema seluk ne’ebe presiza tanba ran ne’e produs husi umanu ida.

“Hanesan joven ida labele hein atu ema avizu, maibe iha konsensia no fuan bo’ot fo ran turuk ida ba ema ne’ebe presiza tebes tanba ita lahatene iha loron ruma ita mos presiza ran ida ne’e,” nia hateten bainhira partisipa iha eventu selebrasaun loron mundial ran iha HNGV Bidau, Dili.

Nia hateten grasa ne’ebe nia hetan husi asaun jeneroju ida ne’e mak nia halo durante tinan naruk mak iha tinan 2021, nia hetan Covid-19 ho kondisaun grave baixa iha Sentru Izolamentu Vera Cruz to’o fulan, no depois teste negativu muda fali ba iha HNGV hodi halo tratamentu kontinuasaun.

Nia hatutan durante halo tratamentu iha HNGV, mediku sira deteta nia ran menus no presiza apoia ran, no iha ema barak ne’ebe hakarak apoia ran hodi salva nia moris.

Iha parte seluk, Ministra da Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten loron mundial ne’e oportunidade diak atu halo konsensializa sidadaun hotu atu iha konsensia jenerozu no solidaridade fo ran turuk ida hodi ajuda maluk sira ne’ebe presiza ran iha hospital.

“Fatores barak ne’ebe kontribui ba ita labele hetan ran ne’ebe barak iha ita nia armajen, maibe hau hare ho tempu ne’ebe lao departametu ida ne’e sei halo esforsu liu tan atu konvida fahe informasaun ba instituisaun sira, individu sira katak ita tenke iha konsensia rasik fo ran,” nia hateten.

Nia hateten iha ema balun ne’ebe hakarak fo ran, maibe sira nia kondisaun saúde la saudavel, liu-liu sofre hela moras infesaun sira hanesan hepatitis, sipilis no HIV, entau ran la disponviel hakarak lakohi familia pasiente sira mak tenke apoia.

Iha oportunidade ne’e nia hato’o agradesementu ba ema individu sira ne’ebe sai ona doador voluntario permanente no liu husi instituisaun sira ne’ebe durante ne’e apoia hela servisu doasaun ran nian.

Tuir dadus Banku de Sangue tinan 2021, total ema ne’ebe fo ran hamutuk 4337. No husi numeru ne’e sira ne’ebe ran seguru hodi halo transfusaun ba pasiente sira hamutuk 3649, seluk hetan moras infesaun hepatitis B, sifilis no HIV.