Quinta, Abril 18, 2024
Total visitors: 766366

Diretora Nasionál Kontrola Moras, iha Ministériu Saúde, Doutora Josefina Clarina João, informa labarik idade menus husi tinan 14 nain 71 mak dadaun ne’e moris ho Human Immunodeficiency Virus (HIV) tanba sira hetan tranzmisaun husi sira-nia inan durante isin rua no partu.

Diretora Nasionál Kontrola Moras, iha Ministériu Saúde, Doutora Josefina Clarina João, informa labarik idade menus husi tinan 14 nain 71 mak dadaun ne’e moris ho Human Immunodeficiency Virus (HIV).

Nia dehan totál kazu komulativu HIV iha Timor-Leste, husi tinan 2003 to’o 2022, hamutuk 1830. Husi númeru ne’e minoridade hamutuk na’in 71, ne’ebé kompostu husi grupu idade menus husi tinan lima na’in 54 no idade menus husi tinan 14 iha na’in 17.

“Idade 0-5 normalmente labarik sira hetan tranzmisaun husi inan ne’ebé hahoris sira no posibilidade hira ne’ebé iha idade menus tinan 14 ne’e mós tanba iha balun ne’ebé moris tinan barak ona, maibé sira hetan husi inan ba oan,” nia hateten hafoin partisipa selebrasaun loron mundial saúde iha salaun City 8 Manleuana, Díli.

Nia rekoñese polítika eliminasaun tranzmisaun HIV husi inan ba oan klaru iha planu estratéjiku nasionál HIV/SIDA no STI, ne’ebé defini iha protokolu kuidadu ante natal katak inan isin-rua hotu tenke halo teste ba HIV, hepatitis no Sifilis. Maibé atendimentu ida-ne’e seidauk disponivel iha postu saúde hotu.

“Husi programa tinan ida-ne’e ami planu para atu espande teste ba to’o iha nivel postu saúde sira tanba tinan-tinan purvolta 20-30% ema hira ne’ebé la asesu ba sentru saúde asesu mai to’o de’it postu saúde, bazeia ba ida-ne’e deside tinan ida-ne’e teste ba HIV, hepatitis no Sifilis sei espande ba to’o iha nivel postu saúde,” nia hateten.

Nia hateten obstáklu seluk mak inan isin-rua maioria tarde halo konsulta kuidadu ante natal, liu-liu dalabarak inan sira konsulta bainhira idade gravida fulan haat ba leten ona.

Iha parte seluk, Diretór Klinika Bairo Pite, Inacio dos Santos hateten atu elimina tranzmisaun HIV husi inan ba oan mak tenke eduka inan sira-ne’ebé moris ho HIV atu halo tratamentu rutina no asegura disponibilidade reajente iha fasilidade saúde hotu atu inan isin-rua hotu tenke teste ba HIV inklui moras hada’et husi relasaun seksuál seluk.

“Tuir protokolu Ministériu Saúde nian katak inan isin-rua iha trimestre primeiru tenke halo teste hasai ran kompletu haree testu HIV, hepatitis no moras tranzmisaun seksuál seluk. Maibé realidade dalaruma fornesimentu test kit la to’o inan isin-rua barak mak ita la halo teste iha trimestre primeiru adia besik partu mak halo teste,” nia hateten.

Nia dehan kada trimestre sira hetan fornesimentu reajente teste HIV husi Ministériu Saúde 300 até 400, maibé inan isin-rua ne’ebé halo konsulta fulan ida bele na’in 100 até 200 hamutuk ho sidadaun sira-ne’ebé iha risku trimestre ida bele halo teste ba ema 1000, entau reajente ne’e la sufisiente.

Nia informa tranzmisaun HIV bele husi inan ba oan, maibé la signifika inan ne’ebé moris ho HIV labele iha jerasaun. Ema ne’ebé moris ho HIV bele iha jerasaun importante tenke halo tratamentu rutina no própriu hodi redús virus iha isin sei la transmite ba oan durante isin-rua.