Xefe Departamentu Abordajen Integrada Jéneru, Iha Sekretária Estadu Igualdade (SEI), Herminio Xavier hateten iha relatóriu periodiku da haat, ba temátiku kazamentu no relasaun família, komité Konvesaun Halakon Forma Diskriminasaun Hotu-Hotu Hasoru Feto (CEDAW), rekomenda governu atu aumenda kódigu sivíl atu hasai hotu exepsaun sira ba idade mínimu legál ba kazamentu ba idade tinan 18 ba leten no halo esforsu tomak kombate kaben-sedu ba labarik.

Xefe Departamentu Abordajen Integrada Jéneru, Iha Sekretária Estadu Igualdade (SEI), Herminio Xavier hateten iha relatóriu periodiku da haat, ba temátiku kazamentu no relasaun família, komité Konvesaun Halakon Forma Diskriminasaun Hotu-Hotu Hasoru Feto (CEDAW).

Nia dehan iha kódigu sivíl artigu 1500, autoriza kaben-minor entre idade 16 até 17 ho lisensa husi inan-aman ka hetan dalan husi autór legal, tanba ne’e komité husu atu defini idade mínimu ba kazamentu tinan 18 ba leten tantu mane no feto.

“Ita asiste hela iha ita-nia territóriu laran tomak, kaben-sedu agora númeru aas, tanba ne’e komité CEDAW lee ita-nia relatóriu sira hato’o rekomendasaun kedas aumenda ba kódigu sivíl atu hasai hotu exepsaun sira ba idade mínimu legál ba kazamentu ba idade tinan 18 ba feto no mane. No hasa’e esforsu tomak atu kombate kaben-sedu ba labarik, liu-liu iha área rurál,” nia hateten bainhira halo aprezentasaun ba observasaun final husi komité CEDAW ba relatoriu periodiku da haat Timor-Leste nian ba grupu traballu jéneru sira iha otel Novu Turismu Lesidere, Díli.

Nia hateten komité mós husu governu atu kria mekanizmu própriu hodi enkoraja ema hato’o keixa no asegura prosesu kazu no fó sansaun ba autór sira fó dalan kaben-minor.

Nia hatutan kona-ba relasaun família, komité hato’o mós preokupasaun relasiona ho kódigu penal ne’ebé la kriminaliza insestu ba labarik sira idade 14 ba leten no kazu poligamia no barlakiadu ne’ebé sei eziste iha sosiedade, liu-liu iha área rurál. Ne’ebé fó rezultadu relasaun poder no direitu lahanesan iha kazamentu no relasaun família.

Nia haktuir tanba ne’e komité rekomenda atu halo aumenda ba kódigu penál atu kriminaliza insestu no kombate abuzu seksuál iha família laran no asegura vítima sira hetan suporta adekuadu no reparasaun. Alende ne’e amenda mós kódigu sivíl atu bandu poligamia no asegura protesaun ba direitu ekonomia ba feto.

Nia informa komité husu mós atu fó kapasitasaun sistemátika kona-ba direitu feto iha kaben no relasaun família no direitu ba propriedade tuir lei ba autór judisiáriu no autór justisa tradisionál.

Tuir dadus peskiza Saúde no Demografia tinan 2016, hatudu joven feto na’in 1000 ne’ebé isin-rua kada tinan na’in 42 mak isin-rua sedu ho idade tinan 15 até 19. Aleinde ne’e, peskiza Sensu Populasaun tinan 2022, hatudu 15% feto foinsa’e idade 20 até 24 kaben iha idade tama tinan 18. No 20% joventude feto idade tinan 20 até 24 mak iha ona oan bainhira idade tama tinan 20.

Iha parte seluk, Administradór Munisípiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento konkorda no apoia rekomendasaun CEDAW nian kona-ba idade mínimu legál ba kazamentu, tanba kaben-sedu kontribui ba problema sosiál no ekonomia barak iha família hanesan violénsia doméstika, malnutrisaun.

“Durante ne’e ha’u tuun ba haree komunidade, ne’e realidade foinsa’e sira ne’ebé sei bele hetan oportunidade ba eskola, sira tenke kaben-sedu. Kaben-sedu nia kauza barak tuir ha’u-nia hanoin bele prejudika vulnerabilidade tanba kaben-sedu kondisaun ekonomia ladi’ak implika ba ona sira nia saúde no hetan malnutrisaun,”nia hateten.

Nia hateten kaben-sedu ne’e problema sosiál ne’ebé sériu, tanba ne’e estadu, liu-liu governu tenke tetu no konsidera rekomendasaun husi CEDAW atu hatur idade mínimu legál ba kazamentu.