- Publika iha: 06 Outubro 2023
Reprezentante UNICEF, iha Timor-Leste, Billal Aurang Zeb Durrani hateten 43% populasaun Timor-Leste labarik, entaun entidade hotu, liu-liu governu iha responsabilidade atu asegura katak labarik sira hetan protesaun hasoru violénsia, abuzu, esplorasaun no neglijénsia.

Nia dehan situasaun labarik sira iha Timor-Leste, 48% labarik moris iha ki’ak laran, laiha hahan ne’ebé sufisiente no nesesidade seluk. Labarik 47% sofre malnutrisaun krónika raes badak no labarik ho idade tinan lima até 17 pursentu 16 envolve iha atividade ekonómika balun. Alende ne’e iha Timor-Leste, feto 72% no mane 77% relata sira hetan abuzu fíziku no seksuál, bainhira sira sei labarik.
“Ha’u hakarak kongratula governu konstitusionál IX, ne’ebé fó prioridade ba labarik sira iha programa governu nian. Ami espera katak kompromisiu ne’e sei transforma ba asaun konkreta no alokasaun orsamentu estadu nian,” nia hateten hafoin partisipa iha semináriu nasionál Garantir a Proteção das Crianças e Jovens em Timor-Leste, ne’ebé organiza husi Komisaun F Parlamentu Nasionál, iha salaun Mahoka Surikmas, Díli.
Nia hateten iha asaun urjente hitu ne’ebé tenke halo hodi muda labarik sira-nia moris. Asaun hirak ne’e mak primeiru eziji finaliza no implementa polítika inter-ministerial dezenvolvimentu primeira infánsia, tanba tinan neen ona sei nafatin esbosu no asaun daruak implementa lei protesaun labarik no joventude iha perigu, liu-liu urjente dezenvolve planu asaun nasionál ba implementasaun lei ne’ebé defini papel no responsabilidade husi liña ministeriál sira.
Nia hatutan asaun datolu tenke reforsa programa edukasaun hametin família iha teritóriu tomak hodi hakotu siklu inter-jerasionál hodi uza violénsia atu disiplina labarik sira-nian no asaun dahaat aprovasaun ba lei justisa juvenil ne’ebé tinan 13 ona sei pendente hela.
Nia haktuir asaun dalima tenke aprova dekretu lei kona-ba regulamentu rejime atu fó oportunidade iha fasilidade detensaun ba joventude sira asesu ba edukasaun formal, non-formal iha prizaun nia liur no asaun da-neen hamoris fali prosesu elaborasaun lei adoptasaun, tanba importante hodi regula adopsaun lokal hodi asegura labarik sira hetan tratamentu no protesaun di’ak husi kulaker forma violénsia. Asaun da-hitu eziji aprova kódigu labarik nu’udar kódigu prinsipál ne’ebé proteje labarik nia direitu hotu, tanba lei ne’e elabora tinan 13 ona sei hela ho esbosu.
Nia informa UNICEF no ajénsia ONU sira prontu ona ho sira-nia kompromisiu atu proteje labarik sira hasoru violénsia oioin.
Iha parte seluk, Prezidente Parlamentu Nasionál, Deputada Maria Fernanda Lay hateten sira toma nota atu apoia governu hodi prodús lei sira ne’ebé presiza, depois aprovasaun lei protesaun labarik no joven iha perigu.
Nia konsente dalaruma hakarak lalais, maibé tenke haree lei saida la’ós ba kopia de’it iha rai-liur lori mai la refleta ho nesesidade iha rai-laran, ne’e mak problema.
“Lei protesaun labarik aprova tiha ona iha tinan ne’e 2023, maibé oinsa dekretu lei ki’ik sira hanesan lei adopsaun. Lei ne’e importante tanba se lae halo tiha adopsaun lori ba halo kriadu iha uma.
Ha’u preokupa liu dala barak família ne’ebé adopta halo nia hanesan kriadu no fatin ba pelampiasan seksual husi ema ne’ebé haki’ak ho nia oan sira, ne’e mak esperensia barak iha Timor-Leste,” nia hateten
Nia hateten estadu iha obrigasaun tau matan ba sidadaun sira, liu-liu labarik sira. Maibé família mós tenke toma responsabilidade atu tau matan ba nia oan sira.
Nia hatutan importante atu haforsa sensibilizasaun kona-ba planeamentu familiár no asegura asesibilidade ba servisu atendimentu planeamentu familiár ba família sira atu labele iha oan barak, nune’e iha kapasidade tau matan ba labarik sira.