- Publika iha: 09 Outubro 2024
Joventude maka jerasaun foun nasaun nian, tan ne’e sira-ne’ebé halao estudu iha nivel universitáriu sira hatene ona oinsa utiliza tempu ho di’ak atu bele hetan benefisiu ruma hodi prepara ba futuru.
Dekanu Faculdade de Ciências Sociais (FCS-UNTL) Alarico da Costa Ximenes hateten, joven sira-ne’ebé halao estudu iha universidade no fahe tempu hodi estuda no buka osan ida-ne’e hatudu katak joven ida ne’ebé jere nia tempu ho di’ak hodi hetan benefisiu ruma.
“Iha Timor ita iha universidade sira ne’ebé selu propinas lahanesan ho ida-ne’e maka halo joven sira bele jere sira nia tempu ho di’ak hodi buka osan husi sira faan sigaru, pulsa no sira seluk tan atu bele responde ba sira-nia preokupasaun.
Sira mós tenki tau importansia uluk ba estudu hodi nune’e liuhusi sira buka osan ne’e mós labele prejudika sira-nia estudu, tanba sira maka idade ida-ne’ebé presiza tebes atu eskola no sai hanesan jerasaun foun ba nasaun nian,” dehan dekanu FCS Ximenes ba jornalista TDW iha Kampus Caicoli, Díli.
Nia hatutan, joven sira-ne’ebé halao hela estudu iha universidade sira tenki aprende makaas mesmu sira jere tempu ba buat seluk, tanba sira presiza iha valór boot bele asesu mós ba bolsu estudu sira.
“Joven barak maka ba rai-liur, tanba ne’e haree mós ba ekonomia no joven sira-ne’ebé halao estudu iha universidade imi presiza estuda makaas mesmu imi bele fahe tempu hodi halo buat seluk, bainhira imi hetan valor di’ak imi bele asesu mós ba bolsu estudu sira,” Dehan nia.
Iha sorin seluk Gabriel de Jesus Menezes hanesan joven ida ho tinan 21 husi suku Maulau, postu administratibu Maubisse, munisípiu Ainaro hateten, nia estudu iha UNTL, tanba ne’e nu’udar joven ida-ne’ebé nia sempre jere tempu hodi estuda no buka osan liuhusi faan sigarru.
“Ha’u-nia inan no aman servisu agrikultór no aman mate iha tinan 2022 no agora halao estudu iha UNTL, Fakuldade Edukasaun Arte no Humanidade (FEAH), liuhosi departamentu Formasaun Profesores Edukasaun Pre-Eskolar no nu’udar joven ida ba ha’u lahusik leet tempu.
Ha’u sempre jere tempu ne’e hodi faan sigaru atu bele hetan osan hodi responde ba preokupasaun eskola nian hanesan foto kopi, osan bemo no han-hemu nian, tanba ha’u sente hanesan joven ida-ne’ebé presiza tebes atu moris ho maduru ona tanba ema lubuk ida maka tau esperansa ba ita no ita nu’udar jerasaun foun ba rai ida-ne'e,” Dehan Gabriel.
Nia hatutan, hanesan joven ida-ne’ebé dook husi inan-aman no osan ne’ebé iha presiza jere ho di’ak hodi nunee bele hetan fali benefisiu ruma atu hamenus husu osan husi inan-aman.
“Ha’u hanesan joven ida ne’ebé hela dok husi inan-aman, tanba estudu maibé banhira osan ne’ebé sira haruka mai, ha’u sempre jere ho di’ak hanesan balu bele sosa fali sigaru hodi faan no liuhusi ida ne’e ha’u sente di’ak tebes, tanba ladun husu ona osan husi inan-aman,” Tenik nia.