Kordenadora Geral Komisaun Nasional Kombate Surtu COVID-19, Doutora Odete da Silva Viegas anunsia ba publiku katak iha loron 26 Outubru detekta tan kazu positivu COVID-19 foun ida, signifika total kazu positivu hamutuk 30, no nain 29 rekuperadu ona, no nain 1 hetan akompañamentu husi profesionais saúde sira iha sala izolamentu.

Kordenadora Geral Komisaun Nasional Kombate Surtu COVID-19, Doutora Odete da Silva Viegas anunsia ba publiku katak iha loron 26 Outubru detekta tan kazu positivu COVID-19 foun ida.

Nia salienta, pasiente COVID-19 foun ne’e, viajen husi Makasar mai Surabaya to’o iha Kupang, Indonesia, dia 15 Outubro, no iha dia 16 Outubru tama mai rai laran liu husi fronteira Batugade no diretamente submete ba kuarantina iha hotel Beach Garden.

“Pasajeiru ida positivu ne’e hamutuk ema nain lima, entaun ema nain hat seluk ne’ebe mak hamutuk ho ida positivu ne’e sira hahu fali kuarantina loron primeiru hahu husi ohin no ida positivu ne’e evakua ona mai iha sala izolamentu,” nia hateten.

Nia dehan, COVID-19 sei sai nafatin preokupasaun global no regional tanba moras ne’e sei ejiste, tan ne’e apela nafatin ba komunidade no populasaun tomak atu nafatin disiplina aplika medida prevensaun hanesan uza maskara, distansiamentu sosial, fase liman beibeik tanba fase liman laos deit prevene COVID-19, maibe prevene mos moras seluk iha sosiedade.

Nia informa, pasajeiru positivu ne’e sidadaun Indonesia mane ho idade tinan 59, maibe laiha informasaun klean konaba sidadaun ne’e mai Timor servisu ou halao negosio.

Tuir dadus kumulativu iha loron 26 Outubru tinan 2020, hatudu total teste hamutuk 10,635 no husi ne’e nain 352 hein rezultado, positivu 30 kompostu husi nain 29 rekuperado, no nain 1 sei iha sala izolamentu. No sira ne’ebe rezultado negativu hamutuk 10,253. Total sidadaun ne’ebe iha kuarantina hamutuk 362, autokuarentina hamutuk 263, no sira ne’ebe liu ona karantina 5,462.

Total sidadaun tama ilegal hahu dia 1 to’o 25 Outubru tinan 2020, hamutuk ema nain 24, ne’ebe dadau ne’e kuarantina hela iha munisipio.

Iha parte seluk, Diretur Organizasaun Luta Hamutuk, Jose da Costa husu lider politiku sira atu hamutuk nafatin hodi kontrola no prevene transmisaun moras COVID-19 iha komunidade tanba moras ne’e perigu.

Nia dehan, estado no governu ida ne’e halo ona politika diak atu preve moras ida ne’e tama rai laran liu husi deklarasaun estado emergensia hahu kedas husi fulan Marsu to’o mai agora.

“Ita presiza hadia tan deit ita nia situasaun politika tanba moras ne’e mai situasaun politika rai laran mos la estavel halo sidadaun sira baibain deit, lakon fiar ba ita nia governu entaun hau hanoin ida ne’e mak ita presiza hare. Ita husu ba politiku sira atu hadia sira nia atitude no hamutuk hare lisuk moras ne’e kontinua nafatin atu labele iha mortalidade iha ita nia rai,” nia hateten.

Nia dehan, sosiedade sivil sira asume reponsabilidade atu kontinua halo edukasaun promosaun saúde kona ba medida prevensaun kontinua lao nafatin no servisu vijilansia nafatin atu bele evita transmisaun iha komunidade tanba numeru sidadaun tama ilegal sei kontinua a’as.