Ministra da Saúde, Dotora Odete Maria Freitas Belo, informa kazu positivu HIV/SIDA sa’e ona ba 1256, no husi numeru ne’e nain 148 mak mate ona tanba hetan komplikasaun ho moras kronika seluk hanesan tuberculose.

Ministra da Saúde, Dotora Odete Maria Freitas Belo, informa kazu positivu HIV/SIDA sa’e ona ba 1256, no husi numeru ne’e nain 148 mak mate ona tanba hetan komplikasaun ho moras kronika seluk hanesan tuberculose.

Nia salienta, individu ida-ida iha responsabilidade no dever moral atu prevene aan husi moras ida ne’e tanba sidadaun barak mak hatene no komprende diak tebes kona ba lalaok moras ida ne’e, liu-liu kauza, sintomas no transmisaun.

“Ita nia kazu ki’ik kompara ho nasaun seluk, maibe ita lakohi tanba kazu ki’ik ita la halo promosaun saúde. Ita hatene ona prevensaun no ita kontinua halo atu hakotu moras ne’e,” nia hateten bainhira partisipa iha seminario ho tema Hatene o nia status HIV liu husi testu ran no hapara linha transmisaun, iha salaun Universidade Dili (UNDIL), iha Maskarinhas, Dili.

Nia dehan, ministerio da saúde ho apoia parseiru dezenvolvimentu sira halo esforsu atu hasa’e kobertura teste HIV no estabelese tan sentru tratamentu antiretroviral iha fasilidade saúde sira hodi fo tratamentu ba pasiente sira.

Tuir dadus komulativu nasional 2020, hatudu total kazu positivu HIV/SIDA hamutuk 1256, ne’ebe kompostu husi mane nain 799 no feto 457. Husi numeru kazu ne’ebe iha nain 148 mak mate ona, no nain 592 halo tratamentu antiretroviral.

Hare husi grupo idade, kazu a’as liu mak grupo idade tinan 25 to’o 44 ho kazu 754, tuir grupo idade 15 to’o 24 ho kazu 334, no grupo idade tinan 45 ba leten iha 109 kazu. Alende ne’e grupo idade tinan 6 to’o 14 iha 14 kazu.

Iha parte seluk, reprejentante Organizasaun Mundial Saúde interinu, Doutor Dongbao Yu hateten prevalensia kazu HIV iha Timor-Leste ki’ik ho 0,2% kompara ho nasaun sira seluk tanba ne’e sei konsentra deit ba komunidade save sira hanesan servisu seksu, mane seksu mane, transgender, no pasiente TBC ho HIV.

Nia dehan, servisu ne’ebe halao mak halo teste ba komunidade save sira no sira ne’ebe positivu submete ba iha tratamentu.

“Perspetiva OMS nian ita tenke hare ambiente sosiedade, iha ne’ebe laiha diskriminasaun ba komunidade save sira atu sira bele halo teste. Sira halo teste positivu suporta sira ba tratamentu labele halo diskriminasaun. Ida ne’e mak ita tenke servisu makas,” nia hateten.

Nia dehan, OMS nafatin suporta tekniku, ekipamentu ba governu, komisaun nasional kontra HIV/SIDA no organizasaun sosiedade sivil sira atu fo asistensia ba komunidade save sira.