Sábado, Abril 20, 2024
Total visitors: 766366

Kordenadora Jerál COVID-19, iha Ministerio da Saúde, Doutora Odete Viegas da Silva hateten governu deside ona no halo hela esforsu atu hetan vasina ArstraZeneca hodi introdus mos iha rai laran atu bele prevene sidadaun sira husi moras COVID-19.

Kordenadora Jerál COVID-19, iha Ministerio da Saúde, Doutora Odete Viegas da Silva hateten governu deside ona no halo hela esforsu atu hetan vasina ArstraZeneca hodi introdus mos iha rai laran atu bele prevene sidadaun sira husi moras COVID-19.

Nia dehan, iha vasina tolu mak hetan ona pre-kualifikasaun husi Organizasaun Mundial Saúde (OMS) hanesan vasian Pfizer, Moderna no AstraZeneca, maibe governu deside utiliza ArstraZeneca tanba aplicável hanesan vasina ne’ebe introdus ona iha rai laran ho temperatura 2 ?C to’o 8 ?C no presu ne’ebe razoavel.

“Ita hili vasina ida ne’e tanba temperatura hanesan, folin baratu no produsaun massal halao ona iha kuaze nasaun 20 resin mak hahu ona atu aplika vasina ida ne’e, importane liu mak hetan prekualifikasaun husi Organizasaun Mundial Saúde, ida ne’e mak ita sei aplika,” nia hateten.

“Hanesan nasaun foun no ki’ik ne’ebe ita seidauk iha teste laboratorio ba kualidade vasina ne’e rasik tanba ne’e kriteria importante ida mak tenke hetan pre-kualifikasaun ba vasina ne’e rasik.

“Hanesan mos nasaun foun ne’ebe ita seidauk iha teste laboratorio ba kualidade vasina ne’e rasik tanba ne’e kriteria importante ida mak tenke hetan pre-kualifikasaun ba vasina ne’e rasik atu iha vasina ne’ebe seguru no kualidade diak sei protese no prevene populasaun husi moras grave no mortalidade.”

Nia dehan, planu vasina ne’e sei hahu iha fulan Maio tinan 2021. No alvu iha primeiru faze mak 20% no ema sira ne’ebe tama iha 20% ne’e mak profesionais saúde sira, Membrus Polisia Nasional Timor-Leste, membrus Falentil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), pesoal tekniku eletrisidade no pesoal saneamentu baziku, jornalista ne’ebe tama iha lina frente.

Nia hatutan, dadaun ne’e iha faze formasaun ekipa taskforce interministerial no grupo teknika atu bele hare preparasaun sira ba implementasaun intermus kampania sensibilizasaun, kondisaun armajenamentu, distribuisaun no kapasitasaun ba jestaun reasaun husi vasina ne’e rasik.

Nia informa, governu hetan apoia vasina 20% husi parseiru dezenvolvimentu sira liu husi organizasaun internasional Global Alliance Vaccine and Immunization (GAVI) no 80% finansia husi governu rasik ne’ebe foti husi orsamentu fundu COVID-19 nian.

Dadus komulativu COVID-19 hahu husi loron 6 Fulan Marsu 2020 to’o 12 fulan Janeiro 2021, hatudu katak total teste hamutuk 17789 kompostu husi kazu positivu 49, nain 44 rekuperadu no nain 5 iha izolamentu, nain 17456 rezultado negativu no nain 284 mak sei hein rezultado teste.

Alende ne’e, total sidadaun ne’ebe sei iha konfinamentu obrigatorio hamutuk nain 111, nain 79 iha autokuarentina no nain 7290 mak pasa ona loron 14 iha kuarentina katak reintegra ona ba familia no sosiedade.

Iha parte seluk, Membru Parlamentu Nasional, Deputado Abel Pires apresia servisu governu nian no enkoraja atu kontinua nafatin implementa medida preventive sira tanba hatudu rezultado diak to’o ohin loron laiha sidadaun mate tanba COVID-19 no laakontese transmisaun lokal hanesan nasaun seluk.

Nia dehan, medida seluk ne’ebe importante governu tenke aselera mak asesu ba vasina tanba vasina disponivel ona iha mundu atu kontra moras ida ne’e.

“Hau husu favor ba ministra da saúde no ministra negosio estranjeiru no koperasaun atu hare oinsa ita nia asesu ba vasina tanba ho vasina mak ita bele manan kondisaun ida ne’e,” nia hateten.

Iha Oportunidade ne’e, nia bolu atensaun ba publiku tomak atu kontinua kumpri medida prevensaun sira husi OMS no ministerio da saúde hanesan fase liman beibeik ho been no sabaun, uza masker, evita halibur malu no mantein distansia fisiku tanba moras ne’e afeta ona sidadaun miliaun 90 no oho sidadun miliaun 2 iha mundu inklui nasaun vizinho Indonesia.