Diretora Jeral Prestasaun Servisu, iha Minsiterio da Saúde, Doutora Odete da Silva Viegas informa, hahu husi lansamentu loron 7 to’o loron 17 fulan Abril, sidadaun nain 10,118 maka simu ona vasina AstraZeneca dose primeru, no sidadaun sira ne’e lahatudu reasaun ne’ebe grave.

Diretora Jeral Prestasaun Servisu, iha Minsiterio da Saúde, Doutora Odete da Silva Viegas informa, hahu husi lansamentu loron 7 to’o loron 17 fulan Abril, sidadaun nain 10,118 maka simu ona vasina AstraZeneca dose primeru, no sidadaun sira ne’e lahatudu reasaun ne’ebe grave.

Nia salienta faze primeru ne’e fo prioridade ba ekipa liña frente hanesan professional saúde, membru polisia, forsa sira, pesoal tekniku bee no saneamentu, pesoal tekniku eletrisidade, no jornalista sira. Alende ne’e ba sidadaun sira ne’ebe sofre hela moras kroniak inklui sira idade 60 ba leten, maibe lataka dalan mos ba sira seluk ne’ebe hakarak vasina tanba importante vasina 24,000 dose ne’e tenke hotu iha fin do Abril.

“Ita nia vasina atinji ona 10,118, signifika ita sei iha 13 mil resin dose ne’ebe ita tenke aselera. Ita espera vasina ne’ebe ita iha 24,000 dose ne’e sei hotu iha fulan Abril to’o inisio fulan Maio tanba vasina ne’e sei expair iha fulan Maio nia laran no ita nia estimasaun fin do fulan Maio vasina segundu dose sei to’o mai,” nia hateten iha servisu fatin Kaikoli, Dili.

“Durante simu vasina iha efeitu sekundariu, maibe kaman hanesan isin manas, isin moras hotu, kolen, matan dukur, no hamlaha. To’o agora ita seidauk hetan ema ruma hateten hetan shock deposi simu vasina, signifika efeitu iha maibe kaman tanba ne’e husu sidadaun ne’ebe hola parte iha liña frente atu hakbesik aan ba fasilidade saúde hodi simu vasina dose primeru no prepara aan ba dose segundu,” nia haktuir.

Nia dehan partisipasaun sidadaun sira iha liña frente la maximu tanba barak maka sei tauk, no ekipa vasinasaun mos laobriga tanba vasina ne’e laos obrigatoriu depende ba ema ida-ida nia konsiensia entaun sidadaun ne’ebe hakarak simu vasina inklui ema estranjeiru sira ekipa sei fo.

Nia hatutan wainhira loke ona vasina ne’e veal ida tenke uza hotu kedas iha oras nen nia laran ba ema nain 13, tanba ne’e ema mai ho kuantidade barak bele loke vasian ne’e hodi halo vasinasaun, maibe numeru la to’o 13 sei la loke.

Iha oportunidade ne’e nia apela ba sidadaun ne’ebe hetan ona vasina dose primeru atu nafatin kumpri protokolu preventivu hanesan uza maskara, fase liman beibeik ho bee no sabaun inklui handsanitizer, mantein distansia fisiku no evita halibur malu tanba ema barak maka seidauk hetan vasina entau risku sei a’as.

Entretantu, komunidade Aq Carson hateten hafoin simu vasina mosu reasaun sekundario kaman no hetan mos medikamentu atu bele konsumu hodi responde ba reasaun sira ne’e.

“Hau vasina ne’e diak hela, iha kalan primeru sente isin malirin no ulun moras, maibe dader hader mai sente diak ona,” nia hateten.

Iha parte seluk, komunidade Jenice da Costa hateten evolusaun surtu Covid-19 iha rai laran aumenta lorloron, no vasina hanesan ultimo prevensaun ne’ebe efetivu liu hasoru atakasaun virus iha isin tanba ne’e importante atu ema hotu hetan vasina.

“Depois vasina hotu hau sente oin nakukun, ulun moras, isin manas, isin baruk atu halo servisu seluk toba deit, maibe liu tiha loron ida hau sente isin kaman loos. No uluk hau sente kanuruk moras hela deit, maibe agora laiha,” nia hateten.

Nia dehan munisipio hotu rejistu ona kazu positivu, signifika virus ne’e namkarik ona iha teritorio laran tomak tanba ne’e vasina iha ona importante ema ida-ida buka dalan atu hetan vasina ne’e hodi prevene aan husi atakasaun virus.