Quinta, Abril 25, 2024
Total visitors: 766366

Diretor Cliniku Hospital Nasional Guido Valdares (HNGV), Doutor Flavio Brandao hateten iha loron 2 fulan Abril, sira simu transferensia pasiente ida husi sala Izolamentu Vera Cruz atu kontinua hetan tratamentu paliativu tanba pasiente ne’e rekupera ona husi Covid-19, maibe sei presiza tratamentu to’o orgaun pulmaun bele funsiona ho diak fali.

Diretor Cliniku Hospital Nasional Guido Valdares (HNGV), Doutor Flavio Brandao hateten iha loron 2 fulan Abril, sira simu transferensia pasiente ida husi sala Izolamentu Vera Cruz atu kontinua hetan tratamentu paliativu.

Nia dehan pasiente ne’e hetan tratamentu suportivu ventilador iha Vera Cruz durante loron 13 nia laran, no tama ho sintoma dada iis labele tanba infesaun afeta makas pulmaun.

“Normalmente ita halo buat ida bolu tratamentu paliativu hanesan konsekuensia ida ba pasiente ne’ebe uza ventilador durante tempu naruk. Afeta makas entau suporta ventilador no oxygenu tanba labele depende ba pulmaun mesak, entau oxygenu kontinua no halo mos paliativu atu bele hadia funsaun pulmaun nian. Ne’e presiza tempu,” nia hateten iha servisu fatin Bidau, Dili.

Nia dehan rezultado diagnostika la deteta pasiente ne’e sofre moras kronika seluk, maibe pasiente tama iha grupo vulneral tanba fuma tabaku, entaun presiza hetan kuidadu paliativu atu pulmaun bele funsiona ho diak.

Nia hatutan pasiente hotu ne’ebe livre ona husi infesaun Covid-19, maibe sei presiza tratamentu kontinuasaun tenke evakua mai HNGV atu bele hetan tratamentu sira.

Nia informa terminologia kuidadu paliativu ne’e katak pasiente ne’ebe kontinua hetan asistensia husi parte balun atu pasiente ne’e nia orgaun sira bele funsiona ho normal fali.

Iha parte seluk, Kordenador Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste, Doutor Rui Maria de Araújo hateten iha loron 2 fulan Maio tinan 2021, izolamentu Vera Cruz halo tratamentu ba kazu detetadu ho kategoria moderadu no grave hamutuk nain 23.

Nia dehan husi kazu sira ne’e, kazu 5 iha area obstetrista. Sira hotu ho kategoria moderadu, no kondisaun estavel. Iha kazu 14 iha area medisina interna, kazu hira ne’e nain 7 grave, no nain ida uza ventilador, no kazu nain 7 moderadu uza oxygenu. Iha mos kazu 4 iha area pedatria, kazu hira ne’e nain 3 moderadu uza oxygenu no nain ida grave uza CPAP.

“Aproveita informa mos ba publiku katak kazu detetadu Covid-19 ida ne’ebe baixa iha Vera Cruz iha dia 12 de Abril tinan 2012, ho Sindroma Insufisiensia Respiratoria Aguda (SIRA), no husi hahu uza kedas ventilador. Hahu ohin transfere ona ba unidade kuidadus intensivus HNGV. Pasiente ne’e nia teste PCR negative dala 3 iha dia 23, 24, no 25 Abril tinan 2021, maibe sei nafatin uza ventilador liu husi trakeostomia. Transferensia lao diak no nafatin halo ventilasaun asistida,” nia dehan.

Nia dehan numeru kazu ne’ebe detetadu aumenta barak maka numeru baixa ho kategoria moderanu no grave mos sei aumenta makas.

Tuir dadus komulativu husi 21 fulan Marsu to’o loron 2 fulan Maio tinan 2021, hatudu total kazu konfirmadu positivu hamutuk 2,444, no husi numeru ne’e nain 1,260 ativu halo tratamentu iha sala izolamentu sira, no nain 4 maka mate ona ho Covid-19, no seluk hetan rekuperasaun.