Quarta, Janeiro 22, 2025

Ministériu Interiór (MI) husu Unidade Espesial Polísia (UEP) tenke sériu fó protesaun ba povu no nasaun tuir misaun espesífiku kada pelotaun ho profisionalizmu.

Ministériu Interiór (MI) husu Unidade Espesial Polísia (UEP) tenke sériu fó protesaun ba povu no nasaun.

Ministru MI Francisco da Costa Guterres hateten, durante ezisténsia Unidade Espesial Polísia (UEP) ba tinan 15 hanesan, reflesaun ida ba sira hodi fali saida mak halo ona no saida mak seidauk no ida ne'ebé presiza hadia di’ak liutan hodi serbí povu no nasaun tuir misaun espesífiku nian.

"Ita husu Unidade Espesial Polísia (UEP) tenke sériu hodi fó protesaun ba povu no nasaun tuir misaun espesífiku sira ho profisionalizmu," nia dehan.

Nia dehan, UEP nia misaun espesífiku, tanba ne'e governu atribui kompeténsia espesiál hodi halo servisu kompleksu iha Timor-Leste.

"Ha’u mensiona buat balun importante hanesan fó seguransa ba atleta entidade, pelutaun ida ne'ebé halo intervensaun rápida, bainhira problema iha terenu, kompaña ida ne'ebé bele atus krime organizadu, inklui pelutaun ida hodi responde kona-ba kestaun arma espluzivu ne'ebé ema tau hodi estraga sira bele halo intervensaun ba inativasaun sira," nia dehan iha ámbitu komemorasaun ezisténsia UEP ba dala XV iha Bairu-Pite, Díli.

Tanba ne'e nia husu ba komandu UEP tenki hatudu disiplina, tanba misaun servisu ne'ebé sira iha ne'e konpleksu tebes povu no nasaun tau hela esperansa ba UEP nia servisu.

Nia afirma, problema ruma akontese povu sei la halai ba fatin seluk, maibé sira husu UEP apoiu sira, tanba ema treinadu bele rezolve problema konfleksu sira akontese iha Timor-Leste.

"Ha’u husu ba imi hatudu disiplina servisu profissional tuir regra no prosedimentu sira ne'ebé imi hatene, tau imi iha UEP para dezenpeña imi-nia papél ne'e ho di’ak liutan, atu povu bele tau konfiansa di'ak nafatin ba PNTL," nia informa.

Iha fatin hanesan Komandante Jerál PNTL Komisáriu Jerál Polísia Henrique da Costa hateten, UEP nia responsabilidade boot, tanba halo misaun servisu barak iha área espesializada oin-oin no halo servisu operasional ida aas, hodi asegura seguransa ba sidadaun iha territóriu Timor-Leste.

“Tanba ne'e Unidade Espesial Polisia atu kumpri imi-nia misaun ne'ebé importante no hatudu imi nia profisionalizmu fó seguransa ba povu doben Timor-Leste iha territóriu Nasionál.

Imi-nia misaun importante tebes tanba UEP hala'o nia servisu hodi fó apoiu ba Unidade sira seluk inklui unidade ne'ebé besik liu Fronteira hodi asegura trankuilidade públika liuhusi patrollamentu permanente hamutuk ho Unidade Patrollamentu Fronteira (UPF) iha fatin hotu ne'ebé ita identifika hanesan fatin risku ba movimentu ilegál sira," nia dehan.

Nia dehan, atu atinje objetivu hirak ne'e UEP hala'o ona asaun formasaun iha rai-laran nomós iha rai-liur, ho totál membru efetivu UEP hamutuk 313 insufisiente atu kobre misaun sira ne'ebé atribui ba Unidade ida-ne'e, tanba ne'e presiza iha nesesidade ida urjenti ba rekrutamentu hodi bele kompleta misaun sira.

"UEP nia misaun atu kombate tráfiku droga, armas no surat tahan moeda nian no kombate tráfiku espesial ne'ebé protejida iha buska no sokoru ba iha situasaun asidente grave nomós dezastre naturais no imigrante ilegál sira hodi detensaun inkluzivu no uza forsa detensaun mate isin no detensaun tabaku inklui venenu," nia hatete.

Iha parte seluk Komandante Unidade Espesial Polisia (UEP), Superintendente Polísia Dameão da Silva Coreia, hateten, Unidade Espesial Polisia hala’o nia aniversáriu ba dala 15 ho lema "Sempre Prontu no Lalais atu Servi no Proteze Komunidade" Unidade ida ne'ebé Espesial prontu hala’o misaun Orden Públiku iha kualkér tempu tantu loron no kalan.

"UEP harii liuhusi unidade 3 mak hanesan Batellaun Ordem Publiku (BOP) Compaña Seguransa Pesoál (CSP) Compaña Operasaun Espesial (COE) ba estabilidade PNTL nian ho nia misaun atu fó seguransa ba alta entidade sira, apoiu ba UPF hodi kontrola ba ema tama no sai husi Fronteira Terrestre Timor-Leste nian, nomós hala’o patrollamentu loron nian ba área problemátika ka sensivel tebes," Informa nia.

Tanba ne'e UEP sempre hala’o intervensaun eskluzivu iha territóriu laran tomak no monitoriza atividade hotu kona-ba importasaun no utilizasaun ba eskluziva.