Sexta, Maio 03, 2024
Total visitors: 766366

AMNESTY INTERNATIONAL DEKLARASAUN PUBLIKA
12 NovembRO2011.  Index: ASA 57/004/2011

Amnesty International apela ba governus Timor-Leste no Indonesia atu fo justisa ba vitimas Massakre Santa Cruz ne’ebe akontese 20 anos liu ba iha Dili, kapital. Iha dader loron 12 Novembro 1991, forsas seguransa Indonesia hamate ho violensia prosisaun dame ne’ebe ema nain 3000 partisipa iha Semiterio Santa Cruz iha Dili.
Governus rua ne’e tenki investiga and lori ba hasoru justisa sira ne’ebe responsavel ba homisidius ne’e, halo ema lakon, no mos uza forsa bo’ot liu durante demonstraun pasifika ne’e.
Nafatin la konsegue – hafoin tinan 20 – atu lori kulpadus atu hatan halo sai bo’ot liu tan problema inpunidade ba krimes hasoru lei internasional no violasoens direitus umanus seluk ne’ebe komete durante okupasaun hosi Indonesia ba Timor-Leste entre tinan 1975-1999.

Leia mais...

Ami nia pajina opiniaun semana ida ne’e dedika ba Nasoens Unidas no selebrasaun sira nia loron iha 24 Outubru.
Sekretario Jeral ONU nian nia mensajen tinan ida ne’e koalia kona ba selebrasaun ema nain 7 billioens ne’ebe hela iha mundu tomak. Luar biasa ba Timoroan barak liu iha Timor-Leste tanba iha ne’e ami foin mak liu ema 1 milhaun deit. Atu imajina saida mak signifika karik Timor-Leste hanesan pur ezemplu rai Brazil ho ema 300 milhoens luar biasa duni, imajina deit 300 milhoes Timoroan. No agora atu imajina deit mundu ho ema nain 7 bilhoes ida ne’e estraordinario duni.

Leia mais...

Intrevista  ho Presidente Tribunál ba Rekursu, Dr. Cláudio Ximenes:

Atu lori informasaun klean liu ba povu kona-ba sistema justisa, ohin loron PNUD liu hosi nia Programa Sistema Justisa kontinua fo sai informasaun ba media sira, liu hosi nia intrevista ida hanaran Fó liman ba justisa.
Tuir mai ne’e iha intrevista ho Presidente Tribunál ba Rekursu, Dr. Cláudio Ximenes.  Iha fulan Outubru 2011, Dr.  Cláudio Ximenes simu ninia pose hanesan Tribunál ba Rekursu nia Presidente ba dala tolu. Iha entrevista ne’e, Dr Ximenes fó reflesaun kona ba susesu ne’ebé Timor-Leste hetan tiha ona iha setór justisa no mós kona ba ninia vida bainhira nia hili fakuldade direitu iha Portugál iha tinan 30 liu ba.
Ita boot foin daudauk ne’e reelitu tan hodi hala’o knaar hanesan Presidente Tribunál ba Rekursu nian ba dala tolu, mais ou menus susesu ka dezenvolvimentu saida de’it maka ita boot sira hetan ona?

Leia mais...

Loron balu tan, família umana sei simu ninia membru biliaun da-hitu.
Ema balu dehan ita-nia planeta ne’e ema barak demais ona. Ha’u dehan ita-nia forsa ema na’in biliaun hitu.
Mundu ne’e halo ona progresu estraordináriu dezde ké Nasoins Unidas moris tinan 66 liubá.
Agora ita-nia esperansa moris naruk liu.  Ita-nia oan sira barak liu mak sobrevive. Ema barak liu moris ho trankuilidade, iha estadu-direitu demokrátiku nia okos.
Hanesan ita haree ona iha tinan dramátiku ida-ne’e, povu iha fatin hotu-hotu hamriik daudaun hodi defende sira-nia direitu no liberdade umana.
No maski nune’e … progresu ne’e hotu hetan ameasa. Husi krize ekonómika. Nivel dezempregu no dezigualdade ne’ebé aumenta. Mudansa klimátika.
Iha mundu tomak, ema barak tebes mak moris iha ta’uk nia laran. Ema barak tebes fiar katak sira-nia governu no ekonomia globál la bele tan sustenta sira-nia nesesidade.
Iha tempu runguranga, só iha de’it resposta ida: ita hotu tenke iha objetivu ida de’it.

Leia mais...

Nasoens Unidas
Katak saida
Uniao de Nasoens
Katak halo saida
Sira iha ne’e
Ami hare’e sira
Sira halo buat ruma
Se mak hatene
Nasoens Unidar
Katak saida
Inflasaun
Ekonomias paralelas
Kutoas Rasial
Diskriminasaun
Kondutores ne’ebe la para kareta
Kazus mosu no lakon deit
Nasoens Unidas
Katak saida
Diak liu sira fila
Hanoin sira hela
Uniao nasoens nian
Katak saida
Buka no nia propozito
Prova katak merese
24 Outubru
Tinan ida tan
Silensio

If The Hat Fits Poetry © TDW2011

Hau konkorda ho hanoin hosi Ministry Edukasaun nia Assessor ba Lian, Agustinho Caet, no Membru Parlamentu (MP), Commission F, Francisco de Araujo, iha The Dili Weekly, edisaun Setembryu III, 2011.
Hau nudar ema professora ho esperiensia hosi Hobart, Australia, no hau treinu hela professores primaria iha subdistritu Railaco ba fulan 12 ona. Professores hirak ne’e voluntario no nunka hetan treinu professores, maibe espera katak bele sai nudar Professores Governu nian iha future. Kriteria hosi Governu mak sira tenki liu teste Lian Portugues. Hili professores bazeia ba sira nia hatene Lian Portugues, hanesan Caet hateten “hamenus padraun edukasaun iha eskola publiku.”

Leia mais...