Sábado, Maio 18, 2024
Total visitors: 766366

Profesionais saúde sira iha Hospital Nasional Guido Valdares (HNGV), Dili, hateten, obstaklu bo’ot ne’ebe departamentu hotu infrenta durante ne’e mak numeru pasiente ne’ebe tama barak liu kapasidade ne’ebe iha intermus rekursu humanu no espasu tanba ne’e prejudika mos kualidade prestasaun kuidadu ba pasiente sira.

Xefe departamentu Cirurgia, Doutor Alito Soares hateten akontese overload patiente iha hospital nasional tanba hospital regional no referral sira sei menus rekursu umanu no ekipamentu atu halo intervensaun.

Xefe departamentu Cirurgia, Doutor Alito Soares hateten akontese overload patiente iha hospital nasional tanba hospital regional no referral sira sei menus rekursu umanu no ekipamentu atu halo intervensaun entaun obrigadu tenke referral mai hotu iha hospital nasional.

“Fasilidade, ita presiza halo sala operasaun ne’ebe adekuadu tanba numeru operasaun aumenta, maibe sala operasaun menus. Dala ruma pasiente maternidade mai ho bebe ou inan distress entaun ami nia pasiente sira tenke cansela. No dala ruma mos ita kansela operasaun tanba sala ICU kama nakonu entaun laiha fatin ba pasiente ne’e atu toba depois halo operasaun,” nia hateten bainhira halo aprezentasaun kona ba servisu cirurgia.

Nia dehan, tuir dadus kada tinan pasiente ne’ebe halo operasaun iha hospital referral 5 no hospital nasional hamutuk 4,000 no husi numeru ne’e pasiente 3,000 halao iha hospital nasional.

Nia haktuir, iha pasiente balun ne’ebe ho kazu operasaun ki’ik hanesan apendis obrigadu tenke refere hotu ba iha hospital nasional tanba hospital sira seluk menus rekursu no ekipamentu.

Nia hatutan, maske servisu ho limitasaun oioin, maibe dadus hatudu mortalidade operasaun iha Timor-Leste tun husi 0,8% iha tinan 2015 ba 0,6% iha tinan 2019.

Entretantu, Parteira Zelia Cardoso hateten problema overload ne’e akontese hahu husi odamata bo’ot hospital nian sala emergensia entaun sala enfermaria sira inklui maternidade mos overload hotu nakonu no tau tan kama extra atu bele pasiente sira toba.

“Overload patient, kondisaun ida ne’e halo pasiente sira laiha privasidade,” nia hateten.

Nia dehan pasiente sira laiha privasidade tanba sala partu mos nain rua tolu, nune’e mos sala observasaun sira.

Iha parte seluk, komunidade Agustina da Costa hateten kondisaun hospital nasional preokupante tebes la asegura ona privasidade pasiente sira nian tanba hena sira uluk dada netin agora hasai hotu pasiente sira toba deit hanesan ne’e.

“Ita hare agora, hena sira ne’ebe uluk dada netik iha sala enfermaria sira ne’e hasai hotu ona no pasiente sira toba deit hanesa ne’e entau bainhira mediku sira halo esplikasaun ba pasiente ida nia moras ema seluk ne’ebe iha fatin ne’e rona no hatene hotu ema nia moras,” nia preokupa.