Sábado, Maio 04, 2024
Total visitors: 766366

Governadór Banco Central de Timor-Leste (BCTL), Helder Lopes hateten iha jornada BCTL atinji progresu barak, maibé sei enfrenta dezafiu barak hanesan kréditu individu ba konsumu barak liu ho 51% kompara ho kréditu ba investimentu iha setór produtivu agrikultura, turismu no indústria atu diversifika ekonomia.

Governadór Banco Central de Timor-Leste (BCTL), Helder Lopes hateten iha jornada BCTL atinji progresu barak, maibé sei enfrenta dezafiu barak hanesan kréditu individu ba konsumu barak liu ho 51% kompara ho kréditu ba investimentu iha setór produtivu agrikultura, turismu no indústria atu diversifika ekonomia.

Nia konsiente dezenvolvimentu setór finanseiru sei iha faze inisiu no iha likeza barak ne’ebé seidauk kanaliza ba ekonomia liuhusi kréditu, tanba dadaun ne’e iha de’it 17% kréditu ba setór privadu sira ba Produtu Internu Brutu (PIB).

“Ha’u mai atu servisu hamutuk ho ita bo’ot sira, hodi ita hamutuk kontinua hadia no dezenvolve BCTL nu’udar institusaun ne’ebé atua nia polítika no programa ho independente, profisionál no integridade ba dezenvolvimentu setór finanseiru ne’ebé seguru, efisiente, inkluzivu, kompetititvu no sustentável hodi fasilita dezenvolvimentu no kresimentu sosiu-ekonomia iha Timor-Leste,” nia hateten hafoin simu tomada-posse nu’udar governadór BCTL mandatu tinan 6 oin mai (2023-2029), iha edifisiu BCTL, Díli.

Nia dehan kréditu ne’ebé limitadu ho funan ne’ebé bo’ot, tanba limitasaun iha sistema garantia no kuadru legál atu reforsa kontratu, laiha padraun kontabilidade, istória kréditu ne’ebé sei limite husi setór privadu sira no ambiente emprendedorizmu ba empresa micro, ki’ik no mediu ne’ebé seidauk buras.

Nia hateten atu rezolve problema no dezafiu sira-ne’e, BCTL sei implementa estratéjia no programa prioridade hanesan kontinua hadia pre-kondisaun fundamental sira hanesan hadia kapasidade institutionál, estabelese no hadia kuadru legálnesesáriu sira atu responde ba nesesidade, hametin koordenasaun ho governu, institusaun finanseiru, setór privadu, parseru dezenvolvimentu no entidade hotu.

Nia hatutan sei kontinua implementa planu mestre ba dezenvolvimentu setór finanseiru iha Timor-Leste, suporta governu estabelese Banku Dezenvolvimentu Timor-Leste (BDTL) no Timor-Leste Investment Corporation (TLIC) hodi mobiliza kapitál investimentu, suporta reforma institutionál no legislativu husi governu atu hadia sistema kolaterál, reforsa kontratu, padraun kontabilidade no promove ambiente emprendedorismu hodi fasilita sistema kréditu ba kresimentu setór privadu no ekonomia Timor-Leste.

Alende ne’e governadór mós dehan sei promove dijitalizasaun finanseiru iha ámbitu dijitalizasaun ekonómika hodi hametin efisiensia no inkluzaun finanseiru, kontinua servisu hamutuk ho governu no parseru sira hodi hametin jestaun prudente ba investimentu fundu mina-rai, nu’udar rekursu finanseiru úniku estadu nian.

Nia haktuir sei halo mos estudu komprensivu ida kona-ba vantajen no dezvantajen utilizasaun moeda atu bele hola desizaun própriu iha futuru ba rejime moeda ofisial, tanba dadaun utiliza moeda dolar iha limitasaun ba utilizasaun intrumentu monetáriu.

Entretantu, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hateten BCTL nu’udar reguladór finanseiru ne’ebé fundamental tebes ba konsolidasaun setór ekonomia nasionál, tanba konsolidasaun estadu direitu ida sei labele halo, kuandu laiha institusaun kredível ida ne’ebé responsável ba sistema finanseiru no halo jestaun ba fundu pertorlíferu no riku soin nasionál ho transparansia no independénsia.

“Tanba ne’e, ha’u hakarak hato’o ha’u-nia konfiansa tomak ba iha governadór foun Banku Central nian. Ha’u fiar katak Dr. Helder Lopes, ne’ebé ohin simu funsaun lideransa instituisaun ne’e nian, bele halo ho responsabilidade hanesan ema ne’ebé simu kompromisaun servisu publiku ida nian parante estadu no povu Timor-Leste,” nia hateten.

Primeiru-Ministru mós hato’o gratidaun no apresu ba governadór sesante, Abrão de Vasconcelos, ne’ebé lidera institusaun ne’e ho empeñu, profissionalizmu no integridade iha tinan 12 nia laran. Hahú kriasaun Autoridade Bancária e de Pagamentu no transforma husi ida-ne’e mai BCTL iha tinan 2011.

Nia fiar BCTL bele sai parseru importante ida ba governu, nu’udar institusaun ida ne’ebé sólida no independente kona-ba definisaun polítika nasionál ne’ebé bele lori pais ba progressu, prosperidade no ba bem-estar timoroan hotu nian.

Iha parte seluk, Prezidente Câmara de Comércio e Indústria Timor-Leste (CCI-TL), Jorge Serrano hateten, iha fatór barak ne’ebé halo setór privadu nasionál sei book aan neineik hanesan situasaun polítika rai-laran, pandemia Covid-19 no servisu apoia sira seluk hanesan polítika, lejislasaun no finansiamentu ne’e rasik.

“Ha’u fiar tinan sira mai oin setór privadu sei book aan liutan, karik iha polítika finanseiru ne’ebé ho finansiamentu di’ak, lei protesaun di’ak mak sei buras, tanba ita hotu hakarak dezenvolve rai ida-ne’e,” nia hateten.

Nia rekoñese setór privadu sei iha dezafiu hanesan empreza barak laiha relatóriu finanseiru, laiha kontabilidade organizadu, tanba ne’e sei fó formasaun ba emprezáriu sira atu iha kontabilidade organizadu hodi responde ba rekejitu banku nian rasik.