Quarta, Maio 15, 2024
Total visitors: 766366

Xefe Gabinete Kontrolu Kualidade no Komunikasaun Sosiál, iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), Díli, Parteira Sara Maria Xavier, informa iha fulan Jullu tinan 2023, sala-maternidade rejista inan na’in-rua no bebé na’in 14 mak mate husi totál 289 inan partu no 299 bebé ne’ebé moris.

Xefe Gabinete Kontrolu Kualidade no Komunikasaun Sosiál, iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), Díli, Parteira Sara Maria Xavier, informa iha fulan Jullu tinan 2023, sala-maternidade rejista inan na’in-rua no bebé na’in 14 mak mate husi totál 289 inan partu no 299 bebé ne’ebé moris.

Nia dehan inan na’in-rua ne’ebé mate depois halo operasaun sesariana, tanba na’in-ida hetan septic shock ou hetan infesaun ne’ebé grave tebes, afeta ba vida no inan seluk sofre moras kulasaun falla, tanba ne’e labele salva. Bebé na’in 14 ne’ebé mate maioria moris ho kilograma ki’ik no komplikasaun hanesan husar talin bobar.

“Total mortalidade perinatal iha maternidade fulan Jullu nia laran hamutuk na’in 14. Husi ne’e maioria bebé sira ne’ebé moris fulan seidauk to’o foin semana 28, 29, 31, 33, tanba ne’e bebé nia kilograma ki’ik tebes balun 700 grama, 880 grama no 900 grama inklui ho bebé na’in-rua ne’ebé inan hetan komplikasaun septic shock no moras kurasaun,” nia hateten iha servisu fatin Bidau, Díli.

Nia hateten inan na’in-rua ne’ebé mate transfere husi sentru saúde Gleno, munisípiu Ermera no ida seluk husi Klinika Bairo Pite, Díli. Maibé ho kondisaun infesaun ne’ebé grave no sofre moras kurasaun mak lakonsege salva inan no oan.

Aleinde ne’e, nia haktuir difikuldade ne’ebé sira enfrenta mak espasu, espasu ne’ebé klot, sira labele asegura privasidade pasiente sira-nian no sira la autoriza laen sira atu akompañia ferik-oan iha sala partus nian, tanba ne’e sira sujere atu iha espansaun ba sala-maternidade hodi bele iha espasu atendimentu partu ba inan sira.

Tuir Organizasaun Mundial Saúde, mortalidade perinatal ne’e bebé mate iha idade semana 28 iha inan nia kanotak até moris mai loron hitu.

Iha parte seluk, Diretór Klínika Bairo Pite, Díli, Inácio dos Santos hateten sira re-ativa ona sala-maternidade, maibé ba de’it populasaun, liu-liu inan isin-rua sira ne’ebé kontribui osan hodi selu saláriu ba funsionáriu na’in-tolu ne’ebé apoia servisu iha sala-maternidade nian, hanesan pesoál limpeza no kuziñeiru.

Nia koñsente sira hetan subsídiu husi governu, maibé orsamentu ne’e la kobre saláriu funsionáriu na’in-tolu ne’e nian.

“Kada inan ida másimu $30 dolar amerikanu no mínimu $10 dolar, iha balun mós osan laiha la kontribui. Entaun kada fulan ita-nia kontribuisaun mai husi inan sira partus ne’e másimu $300 dolar amerikanu,”nia hateten.

Nia hateten númeru partus menus, maibé númeru inan isin-rua sira ne’ebé halo konsulta kuidadu antenatal sei barak,tanba sira sente konfortável ho atendimentu iha klínika.