Quinta, Maio 02, 2024
Total visitors: 766366

Diretór Ezekutivu Unidade de Missão para o Combate ao Stunting (UNMICS), Joel Maria Pereira informa governu hamutuk Organizasaun Sosiedade Sivil hotu ho apoiu husi parseiru dezenvovimentu halo servisu makas konsolida rekursu hotu-hotu hodi rezolve problema malnutrisaun, liu-liu hatun taxa raes badak husi 47,1% ba 25% iha tinan 2030.

Diretór Ezekutivu Unidade de Missão para o Combate ao Stunting (UNMICS), Joel Maria Pereira informa governu hamutuk Organizasaun Sosiedade Sivil hotu ho apoiu husi parseiru dezenvovimentu halo servisu makas konsolida rekursu hotu-hotu hodi rezolve problema malnutrisaun.

Nia dehan esforsu servisu ne’ebé governu halo ona mak Timor-Leste sai membru ba movimentu Scaling up Nutrition global, kria ona Unidade de Missão para o Combate ao Stunting (UNMICS) atu kordena servisu liña ministeriu no parseriu sira ba intervensaun, reforsa funsionamentu Konselho Nasionál Seguransa Aihan no Nutrisaun Timor-Leste (KONSSANTIL). Alende ne’e iha ona dokumentu sira hanesan consolidated national action plan for nutrition and food security no planu asaun nasionál kombate stunting ka raes badak atu guia servisu intevensaun sira hotu ba redusaun taxa malnutrisaun iha rai laran.

“Hau fiar hanesan nasaun ida ita sempre iha progressu. Timor-Leste halo progressu positivu ba esforsu ne’ebe ita halo, hanesan ita koalia konaba situasaun statutu stunting ka raes badak iha tinan 2010, iha 58% ita konsegue hatun ba 47,1%. No agora tuir trajeitu husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030, ita tenke hatun ba 25%, ita la duvida esforsu hotu halo ho apoiu parseiru dezenvolvimentu sira progressu iha, maibe neineik ita bele hatun no eradika malnutrisaun iha ita nia rai,” nia hateten hafoin partisipa workshop nasionál joint annual assessment iha salaun City 8 Manleuana, Dili.

Nia hateten governu sei submete relatorio progressu servisu sira konaba intervensaun ba eradikasaun malnutrisaun ba iha sekretariadu SUN rejionál iha Bangkon-Thailandia, atu globalmente nasaun seluk mos hatene Timor-Leste nia esforsu ba kombate malnutrisaun.

Nia hatutan relatoriu ne’e koalia konaba tematiku neen, hanesan servisu investimentu finanseira, intervensaun iha setór agrikultura, setór saúde, edukasaun, setór komersiu industria, protesaun sosial, igualidade jéneru no sosiedade sivil sira tanba malnutrisaun ne’e problema multisektorial.

“Ita hatene esforsu ida atu hatun malnutrisaun ne’e esforsu holístiku ne’e cross cutting issue tanba ne’e mak relatorio ne’e ita konsolida no harmoniza husi parte hotu-hotu liña ministeiru relevante, parseiru dezenvolvimentu sira, rede sosiedade ne’ebe durante ne’e halo ona esforsu hatun taxa malnutrisaun iha rai laran laos raes badak deit, maibe problema anemia, todan menus, obesidade no inseguransa aihan,” nia hateten.

Entretantu, Diretór Jéral Institutu Nasionál Saúde Públika, Doutor Frederico Bosco hateten esforsu ne’ebé sira halo mak kontinua reforsa rekursu humanu iha teritorio nasionál intermus koñesementu no abilidade sira atu hasa’e konsensia públika konaba dieta saúdavel no adopta stilu vida ne’ebé saúdavel.

Alende ne’e garantia programa rutina distribuisaun suplementu nutritivu ba grupo alvu sira hanesan inan isin rua, inan fo susu, labarik tinan lima mai kraik atu prevene monu ba malnutrisaun.

“Programa rutina konaba distribuisaun ba iha suplementu aihan nutritivu no aimoruk aumenta ran ba inan isin rua no inan fo susu sira, aimoruk vitamina A no aimoruk lubringa ba labarik sira sira idade menus tinan lima mai kraik ne’e garantia atividade ne’e kontinua lao iha teritorio laran,” nia hateten.

Nia rekoñese iha tinan hira ba kotuk enfrenta dificuldade ba disponibilidade produtu suplmenetu nutritivu tanba produtu barak mak expair. Maibe sira halo ona esforsu hamutuk ho parseru sira atu kontinua atividade distribuisaun suplementu nutritivu ba grupo alvu sira.

Iha parte seluk, Diretór Ezekutivu Centru Logistika Nasionál (CLN), Jacinto Paijo hateten malnutrisaun ne’e problema nasionál ne’ebé estadu rasik tenke investe atu rezolve hodi garantia kualidade rekursu umanu iha futuru tanba labarik 47, 1% malnutrisaun ne’e kestaun seriu.

Nia dehan sira nia intervensaun tinan ne’e sosa foos ho kualidade diak katak 100% diak laiha foos aat.

“Foos ne’e ita laiha broken no iha saku ita la tau broken tanba 100% kualidade diak. Ita sosa ho presu karun tanba agora ne’e tempu ona ita fo han foos kualidade ba ita nia populasaun,” nia hateten.