Quarta, Maio 01, 2024
Total visitors: 766366

Polísia Tránzitu Seguransa Rodoviaria Nasional rejistu ema lakon vida kauza husi asidente tráfiku iha na’in 57 durante fulan 9 hahú husi fulan janeiru to'o setembru 2023 iha teritóriu laran tomak.

Komandate Tránzitu Seguransa Rodaviaria Nasional, Superientendente Asistente Luis da Costa, dehan total kazu asidente tráfiku ne’ebé rejistu durante ne'e iha teritóriu laran tomak hamutuk 1462 akuza husi fatór umanu 90%, veikulu 5%, no dalan 5%.

Komandate Tránzitu Seguransa Rodaviaria Nasional, Superientendente Asistente Luis da Costa, dehan total kazu asidente tráfiku ne’ebé rejistu durante ne'e iha teritóriu laran tomak hamutuk 1462 akuza husi fatór umanu 90%, veikulu 5%, no dalan 5%.

"Husi dadus ne’ebé ita rejistu 1462 ne'e lakon vida iha 57 kanek grave 293, seluk tama iha kategoria kanek kman," nia dehan iha knar fatin Kaikoli, Díli.

Nia informa kazu asidente tráfiku ne’ebé akontese parte PNTL husi Departamentu Tránzitu Seguransa Rodoviáriu Nasional (DTSRN) submete ba tribunal hetan ona desizaun final ba kazu 58, sei iha tribunal 41 no sei iha prosesu nia laran hamutuk 763, no rezolve família hamutuk 700.

"Ita identifika kauza ba asidente hirak ne’ebé akontese ne'e kontribui husi fator tolu (3) hanesan umanu, transporte no natureza dalan iha Timor-Leste," Komandante Costa dehan.

Tanba ne'e, nia husu ba motorizta sira bainhira halo moveimentu atu ba ne’ebé de’it tenke konsentrasi, labele konsumu alkohol, tenke respeita sinais tránzitu sira nune'e tenke kontrola uluk kondisaun viatura ne’ebé utiliza no kondus motorizada no karreta tenke ho velosidade normal atu nune'e labele hetan dezastre.

Iha parte seluk, motorista Bus Diresaun Baucau Díli Julio Magno dehan, hanesan kondutór bainhira tula pasajeiru ne'e atu vijen di’ak ka ladiak ne'e resposabilidade tomak kondutór nian.

"Ami kuandu tula pasajeiru ne'e, ema nia mate ho moris iha ami, buat ne’ebé ami halo atu labele mosu asistente mak ami tenke halai karreta no konsentrasaun di’ak, kuandu sente dukur ituan tenke para deskansa depois kontinua fali nune'e mós kontrola kondisaun karreta antes halo viajen," nia dehan.

Maibé nia dehan, buat sira ne'e bele kontroladu hotu maibé dezastre ne'e la espera bainhira akontese atu halo oinsa tanba ne'e konsekuénsia husi viajen ne'e sempre iha.