Quarta, Maio 01, 2024
Total visitors: 766366

Professor Damien Kingsbury
Diretor, Sentru Sidadania,
Dezenvolvimentu no Direitus
Humanus
Fakuldade Artes no Edukasaun
Universidade Deakin, Melbourne, Australia

Timor-Leste mossu hosi nia passadu nakukun no nivel menus liu dezenvolvimentu ho optimismu balun. Indikadores balun dezenvolvimentu humanu, hosi mortalidade infantil to’o moris lojeviddade no edukasaun, hahu hetan trend pozitivu. Programa governu hahu ona komesa alivia efeitus kiak aat liu no infrastrutura komesa moa dezenvolve.


Maibe Timor-Leste mos sei hasoru dezafius oin-oin no bo’ot, ne’ebe governu foun, no la importa se-se maki sei manan tina ne’e, sei tenki koko atu rezolve. Dezafius hirak ne’e monu ba kategorias tolu: ambiente, malisan rekursus no kapasidade humana.

Iha nivel ida, Timor-Leste iha ambiente fiziku ne’ebe la bele muda. Rai la dun buras, liu liu iha kosta norte, nia kapasidade atu produz mos limitado no tempu xuva la naruk ida, hanesan parte seluk iha rejiaun, maibe udan tun barak kedas dala ida. Aumenta tan rai ne’ebe foho barak, atu halo natar mos difisil, dala barak produsaun temporada mos susar no udan bo’ot bele estraga natar hotu iha loron ida deit.

‘Cok’ natureza hirak ne’e, perigu liu tan tanba ema barak mak moris hosi susistensia deit. Planu didiak atu hasoru cok hirak ne’e tenki sai nudar planu kontinjensia governu nian.
Problemas hirak ne’e sai aat liu tan tanba nivel deflorestasaun, tanba ema presiza ai atu tein. Timor-Leste iha karik kapasidade ‘natural’ atu sustenta populasaun nain 400,000, karik 600,000, menus wanhira susar ruma kona. Data ida ne’e konsistente ho populasaun pre-Indonesia. Ida ne’e mos signifika katak populasaun ohin loron bo’ot liu tiha ona dala rua ka tolu atu rai bele sustenta rasik. Ida ne’e iha nia konselkuensias rua.

Konsekuensia dahuluk mak Timor-Leste tenki importa hahan atu nia ema bele sobrevive. Ida ne’e sei bele tanba governu fo subidios hahan hanesa fos, maibe karik governu la iha assessu ba ossan restu iha futuru programa ne’e sei ramata no problema falta hahan sei sai problema kritiku ida.

Konsekuensia tuir mai mak tanba rai la bele sustenta familia barak liu hosi agrikultura subsistensia, ema foun sei halao hotu hosi sira nia rai atu buka dalan seluk atu bele moris. Barak liu ba sidades bo’ot hanesan Dili ne’ebe sira sei tama massa bo’ot juventude ne’ebe la iha servisu ka servisu ho salariu kik.

Kontrola populasaun ne’e duni, kritiku ba Timor-Leste nia futuru. Karik perspektiva ida ne’e la dun popular ho Uma-Kreda maibe maske iha ona redusaun ho inan-ida hahoris media oan nain 6, ida ne’e sei nafatin la-sustentavel no mos bomba ne’ebe sei nakfera.  

Malisan Rekursus (Natural) iha mos problem bo’ot ida nune’e katak make nia benefisiu mak halibur ossan hosi rekurusus, ida ne’e la apar ho restu ekonomia. Tanba rekursus mak fo ossan-tama barak liu, iha kazu Timor-Leste, ossan-tama hotu, besik impossivel atu harii industria viavel seluk, ho exsepsaun sira ne’ebe sobrevive nudar konsekuensia indirekta ossan-tama hosi rekursus, hanesan gastus governamental.

Ida ne’e signifika katak, ka konta governu ne’ebe kria servisu no sustenta industria no kria programas kriasaun servisu, emprego sei limitadu tebes. Nia konsekuensia mak Timor-Leste iha nivel dezemprego aas, ne’ebe sai aat liu tan tanba populasaun mos la-sustentavel, estrutura ekonomia mos aas no la iha programas kriasaun servisu maibe depende deit ba gastus orsamentais hosi governu.

Programa seluk assosia ho malisan rekursus mak tendensia atu promove iresponsabilidae fiskal – gasta no la tau matan ba sustentabilidade, aumenta iha nivel korrupsaun no iha kazus barak halo moris ekonomia ne’ebe to’o ikus sei naksobu. Wainhira ida ne’e akontese, ossan ne’ebe uza atu kria servisu no halo ekonomia buras para, no ekonomia naksobu.

Ekonomia naksobu bele evita maibe presiza planujamentu ba tempu badak, mediu no naruk, liu liu oinsa bele uza ossan-tama ne’ebe iha ho maneira sustentavel. Loron ruma mina rai sei la iha tan, maibe Timor-Leste karik la uza didiak ka investe didiak ossan ho mina, sei hasoru desastre ekonomiku no sosial no politiku.

Prezisa mos sai realistiku kona ba opsaun ne’e iha, ida ne’e mos kritiku ba planejamentu. Iha kontestu ida ne’e, mak disputa Woodside presiza rezolve iha tempu badak.

Timor-Leste nia oportunidade atu dezenvolve nia kapasidade humanu limitadu. Portugal la halo buat ida no Indonesia la dun halo barak atu dezenvolve kapasidade no ikus fali oho sira ne’ebe matenek no diak molok sai iha 1999. Staff ONU no ONG barak mos deskobre katak fasil liu atu halo servisu doke hasain tempu atu mentor no hanorin oinsa bele halo servisu. No mos edukasaun mak hadia tiha ona oituan iha Timor-Leste, nia patamar ba instituisoens ensino superior sei padrao internasional no rejional nia okos.

Nune mos tanba jerasaun hira mak ha halo parte sistema signifika katak seidauk iha komprensaun kona ba ideia ‘etika servisu’ la os deit iha sektor servisu privadu ne’ebe iha insentivu lukru maibe liu liu iha servisu governu nian. Kompetensia institusional sei menus liu no aat liu iha nivel diretor ba leten, ho Komisaun Anti Korrupsaun, no Komisaun Nasional da Eleisoens no STAE no Ministerio Negosius Estranjeirus nudar exsepasaun ba ida ne’e.

Iha isu hirak ne’e nia okos mos sei iha isu boot kona ba espektativas ne’ebe seidauk hetan. Atu besik ona Timor-Leste nia loron vota ba independensia iha espektativa katak ukun rasik aan sei rezolve problemas hotu. Maibe esperiensia ho Estadu pos-konflitu hatudu katak problemas aat liu hafoin indepensia molok situasaun sai diak fali. Iha kazus balun, problemas iha nafatin hanesan esperiensia Afrika sub-Sahara nian hatudu.

Folin funu, falta servisu-nain no kapital no inesperiensia governu signifika katak Estadu nia kapasidade tun wainhira ema hotu espera katak atu sai. Hanesan governu uluk aprende katak oportunidades limitadu atu rezolve problemas hira ne’e sei hatudu dalan ba naksobu sosial no kaos.

Timor-Leste ohin loron fatin estavel liu ta tempu foin hetan ukun rasik aan, ossan-tama hosi mina mos halo moris kaman oituan ba ema barak, maibe la os ba hotu, no atores politiku ohin loron esperiensia mos iha ona. Maibe dezefiu agora mak oinsa bele plany ba tinan lima, sanulu ka rua nulu, la os deit lori aspirasaun ema nian maibe ho passus konkretus, ho kuidado no ho detalhu atu nune bele evita kuak ne’ebe nasaun barak monu wainhira koko atu sai hosi kiak no nakukun ba bem-estar no naroman.