Segunda, Maio 06, 2024
Total visitors: 766366

Rede Soru Nain Husu Governu Kria Lei Kontrola China Faan Tais

Published: Maio 03, 2024
Rede Soru Nain tais nian husu governu kria lei hodi kontrola negosiante China sira ne’ebé mak faan...

APTL Husu MS Prepara Kondisaun Iha Sentru Saúde Molok Koloka Pesoal Saúde

Published: Maio 03, 2024
Prezidente Asosiasaun Partera Timor-Leste (APTL), Dra. Lidia Gomes husu ba Ministério da Saúde...

SEPS Apoiu Emerjénsia Ba Populasaun Hetan Evikasaun Iha Tipu 5

Published: Maio 03, 2024
Sekretáriu Estadu Protesaun Sivíl (SEPS) konsegue halo ona apoiu emerjénsia ba populasaun afetadu...

Pesoal Saude Iha Munisipiu Ermera La Sufisiente Atu Dezloka Ba Postu Saude Sira

Published: Maio 03, 2024
Diretór Servisu Saúde Autoridade Munisipio Ermera, Antonio de Dedeus Fatima hateten, iha munisípiu Ermera...

TL: Taxa Mortalidade Inan Aas Kompara Ho Nasaun Seluk Iha Sudeste Aziátiku

Published: Maio 03, 2024
Vise-Ministru ba Fortalesimentu Instituisional Saúde, José dos Reis Magno, hateten taxa...

UNICEF: Problema Infranstrutura Difikulta Servisu Tratamentu Saúde

Published: Maio 01, 2024
Reprezentante The United Nations International Children’s Emergency Fund (UNICEF), Bilal Aurang...

Membru Parlamentu Nasional bolu atensaun ba Ajensia Dezenvolvementu Nasional (ADN) no Ministerio Saude atu loke prosesu ba kompania Ensul, ne’ebe kaer projetu konstrusaun Ospital Referral Baucau (ORB) ne’ebe durante tinan hat resin ona la remata.

Deputadu Manuel Castro, hateten kompania Ensul abandona projetu konstrusaun ORB ne’e tinan resin ona to’o agora. 

“Hau hakarak husu responsabilidade ba ADN no MS tanba sa projetu ne’e la’o tinan hat resin ona, maibe la hotu nafatin to’o agora,” Deputadu Castro kestiona, iha Parlamentu Nasional.

Membru Komisaun E (infraestruras, transporte no komunikasaun), ne’e haktuir iha tinan kotuk ADN ho MS halo prolongamentu ba kontratu to’o fulan Maiu 2014, maibe to’o agora projetu ne’e paradu. 

Tanba ne’e nia husu ba governu, tenke haree problema ida ne’e no bolu atensaun ba kompania internasional sira mos.

“La’os buka tuir deit mak kompania local ki’ik sira, projetu laiha kualidade governu sobu, maibe internasional sira abandona to’o tinan ba tinan mos husik hela deit,” nia proekupa. 

Deputadu ne’e mos konsidera kompania Ensul laiha kapasidade atu kaer projetu governu nian, tanba realidade projetu bo’ot barak mak kompania ne’e abandona. 

“Kompania ne’e inkapasidade duni tanba nia mos kaer hela projeitu ponte Taroman fulan nen ba tinan tolu lahot. Uluk nia promete ba ami fulan Marsu agora to’o fulan Setembru mos la hotu,” nia kestiona. 

Projetu ne’e hahu iha tinan 2010 kaer husi kompania internasional Ensul ho montante orsamentu ne’ebe bo’ot.

Iha parte seluk, Vise Ministra Saude, Natalia de Araújo, hateten projetu konstrusaun ORB ne’e responsabilidade husi komisaun nivel as ne’ebe hanaran KAFI,  supervision direita husi Primieru Ministru, tanba projetu ho montante osan bo’ot. 

“Se ita bo’ot sira hakarak hatene kona ba konstrusaun Ospital Referral Baucau bele ba husu iha KAFI komisaun nivel as ne’ebe superviziona husi Primieru Ministru hamutuk ho ADN rasik,” Vise Ministra Araújo hateten. 

EntretantuDeputada Ilda Maria da Conçeicão, hateten konstrusaun ospital ne’e demora liu no fo impaktu bo’ot ba iha atendementu saude iha ospital ne’eba.

“Ospital tuan oras ne’e dadaun nia kondisaun ladun favoravel ona atu fo atendementu, tanba iha tempu udan, udan been tama to’o sala sira,” nia hateten.