Sexta, Abril 26, 2024
Total visitors: 766366

Stigma No Diskriminasaun Hasoru Pasiente HIV Husi Pesoal Saúde No Família Rasik

Published: Abril 26, 2024
Diretora Ezekutiva Organizasaun Strela+, Ines Lopes, rekoñese stigma no deskriminasaun ba pasiente HIV-SIDA...

MS-MAPPF Halo Sensibilizasaun Moras Raiva Ba Komunidade Iha Área Frontera

Published: Abril 24, 2024
Ministériu Saúde (MS) servisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura, Pekuaria, Peskas, Florestas...

Postu Saúde Suku Bahalarauin Iha Viqueque La Iha Médiku Jerál

Published: Abril 24, 2024
Koordenadór Postu Saúde iha Suku Bahalarawauin, Postu Administrativu Viqueque, Munisipio Viqueque, Abilio...

Presu Kafé Iha Merkadu Tun Komunidade Kuda Fali Vanila

Published: Abril 16, 2024
Reprezentante Prezidenti Autoridade Munisípiu (PAM) Ainaro, Sekretáriu Administrasaun Munisípiu,...

PM Gusmao: Timor-Leste Sei Sai Membru ASEAN Iha Tempu Badak

Published: Abril 12, 2024
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha tempu badak, 2025, Timor-Leste sei sai...

Japaun Apoia $600,000 Ba Redusaun Risku Dezastre Iha Munisípiu

Published: Abril 05, 2024
Governu Japaun, liuhusi embaixada iha Timor-Leste, apoiu ho $600,000 ba ajénsia International...

Sentru formasaun vokasional hamutuk 16  mak hetan apoiu fundus husi Sekretariadu Estado Politika Formasaun Profesional Empregu (SEPFOPE) atu kapasita foinsa’e sira iha area oi-oin.

 

Diretor Jeral SEPFOPE, Jacinto Barros, hateten orsamentu SEPFOPE nian ba tinan 2016 ne’e  ho montante $371,846.00 husi Fundu Dezenvolvimentu Capital Humanu (FDCH) hodi apoia ba sentru formasaun 16 iha munisipios balun. 

Tanba nia konsidera, sentru iha papel importante tebes hodi prepara foinsa’e sira ba kampu servisu. 

“Uza  osan ho responsabilidade no favor ida relatorio tenke hatama tuir loron ne’ebe determina ona,” nia sujere, iha serimonia asina akordu entre SEPFOPE ho Sentru formasaun sira iha salaun SEPFOPE Kaikoli, Dili. 

Nia dehan, sentru sei forma foinsa’e sira iha area espesifiku sira hanesan ospitalidade, administrasaun, agrikultura, carpintaria, kustura, pekuaria, hortikultura, automotif no lingua Ingles.

Nia rekonese katak empregador sira sei kestiona kona ba kapasidade no abilidade  trabalhador Timor oan sira nian, e governu kontinua apoia sentru formasaun sira hodi forma trabalhador ne’ebe kualidade no responsabilidade. 

Iha tinan 2016 ne’e iha proposta 200 mak tama iha gabinete SEPFOPE nian, maibe nia dehan bazeia ba rezultado avaliasaun proposta 16 mak merese hetan apoi tanba sira iha performance ne’ebe diak.

Iha parte seluk, reprezentante husi FDCH, Arsenia Madeira hateten governu iha obrigasaun atu reforsa sentru formasaun nasional sira hodi kapasita foinsa’e sira. 

“Exemplu ; ita fo orsamentu maka’as tebes ba sentru formasaun lingua Korea nian ne’ebe ami toma nota, katak ita tenke reforsa ita nia sentru ne’ebe iha ita nia rai rasik,” nia hateten. 

Alende ne’e, nia mos apela ba diretor sentru sira atu uza orsamentu ne’e ho responsabilidade no tenke ezekuta iha tinan ida ne’e nia laran. 

Entretantu Diretor Sentru Treinamentu Vokasional Joventude Comoro, Norberto da Costa, agradese ba governu (SEPFOPE) ne’ebe nafatin fo apoiu ba sira hodi fo formasaun ba foinsa’e sira iha rai laran. 

“Ami nia formasaun espesifiku ba iha costumer and sales force no sertifikadu level IV ba formadores,” nia hateten. 

Nia dehan, objetivu husi formasaun ida ne’e atu dezenvolve rekursu humanus ne’ebe iha abilidade no kapasidade atu bele kria negosio ba aan rasik.

Nia hatutan, sentru STVJ Comoro fo ona formasaun ba foinsa’e lubuk ida iha area oi-oin no graduadu sira barak mak hetan ona servisu iha instituisaun governu,  non governmental inklui agensia sira.