Sexta, Abril 26, 2024
Total visitors: 766366

Stigma No Diskriminasaun Hasoru Pasiente HIV Husi Pesoal Saúde No Família Rasik

Published: Abril 26, 2024
Diretora Ezekutiva Organizasaun Strela+, Ines Lopes, rekoñese stigma no deskriminasaun ba pasiente HIV-SIDA...

MS-MAPPF Halo Sensibilizasaun Moras Raiva Ba Komunidade Iha Área Frontera

Published: Abril 24, 2024
Ministériu Saúde (MS) servisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura, Pekuaria, Peskas, Florestas...

Postu Saúde Suku Bahalarauin Iha Viqueque La Iha Médiku Jerál

Published: Abril 24, 2024
Koordenadór Postu Saúde iha Suku Bahalarawauin, Postu Administrativu Viqueque, Munisipio Viqueque, Abilio...

Presu Kafé Iha Merkadu Tun Komunidade Kuda Fali Vanila

Published: Abril 16, 2024
Reprezentante Prezidenti Autoridade Munisípiu (PAM) Ainaro, Sekretáriu Administrasaun Munisípiu,...

PM Gusmao: Timor-Leste Sei Sai Membru ASEAN Iha Tempu Badak

Published: Abril 12, 2024
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha tempu badak, 2025, Timor-Leste sei sai...

Japaun Apoia $600,000 Ba Redusaun Risku Dezastre Iha Munisípiu

Published: Abril 05, 2024
Governu Japaun, liuhusi embaixada iha Timor-Leste, apoiu ho $600,000 ba ajénsia International...

Razaun ida tan atu selebra saida mak feto bele alkansa ona iha Timor-Leste mak númeru Grupu Maneja Fasilidade (GMF) ho partisipasaun feto liu 30% hosi fulan Jullu to’o Dezembru 2014 aumenta substansiál ba 89% kompara ho 67% iha tinan 2013; nune’e katak reprezenta aumenta signifikativu 22%.

Aumenta signifikativu ne’e kona ba partisipasaun feto liu 30% iha 18 GMF liu tan ne’ebé estabelese iha 2014, nia dadus mai husi munisipiu no postu administrativu ne’ebé mak implementa Planu Asaun Komunidade (PAK) ba jestaun sistema bee.

Durante periodu Jullo to’o Dezembru 2014, PAK implementa ona iha postu administrativu Bazartete iha Munisipiu Liquiça, iha postu administrativu Ainaro Vila no Hatudo iha Munisipiu Ainaro, iha postu administrativu Zumalai no Suai Vila iha Munisipiu Covalima, iha postu administrativu Laleia iha Munisipiu Manatuto, iha postu administrativu Pantemakasar iha Munisipiu Oe-cusse, iha postu administrativu Laga iha Munisipiu Baucau, iha postu administrativu Ossu iha Munisipiu Viqueque, no iha postu administrativu Letefoho iha Munisipiu Ermera.

Diresaun Nasionál Servisu Agua (DNSA) no Programa Bee Saneamentu no Ijiene (BESIK) hahú dezenvolve prosesu PAK iha tinan 2002 nu’udar prosesu partisipatóriu ida atu dezenvolve abilidade komunidade nian atu jere no sente katak komunidade mak na’in rasik ba sira nia sistema bee.

Bazeia ba estudu husi DNSA no BESIK ne’ebé hala’o iha tinan 2013, GMF ne’ebé efetivu aumenta sustentabilidade sistema bee iha Timor-Leste. Estudu ne’e mós hatudu estatístika ne’ebé rekoñese katak feto nia partisipasaun iha GMF mellora sustentabilidade sistema bee.

Estudu seluk ne’ebé halo entrevista ho feto sira ne’ebé mak membrus GMF iha munisipiu balun fó sira nia hanoin tanbasá sira nia partisipasaun mak importante ba GMF nota katak liu hosi ne’e imediatamente hadi’a problema tékniku tanba baibain feto mak nu’udar ema primeiru ne’ebé kuru, jere no utiliza bee ba família, entaun iha interese no motivasaun forte atu mantein sistema bee funsiona. Nune’e mós feto sempre hakarak atu sosa materiál ho kualidade di’ak atu garantia rezultadu reparasaun di’ak liu no labele aat lalais. Alem de ne’e feto iha abilidade atu hakalma situasaun lalais wainhira iha problema kona-ba asesu ba bee, no mós iha abilidade jere osan ne’ebé kolekta husi komunidade ho di’ak.

“Númeru partisipasaun feto iha GMF sa’e tanba komunidade hetan sosializasaun bazeia ba manuál PAK di’ak husi Fasilitadór Postu Administrativu (FPA) sira kona-ba importánsia envolvimentu feto iha programa sistema bee moos”, hateten Xefe Departamentu Servisu e Água iha DNSA, Martinus Nahak. “Nune’e mós Métodu PAK ne’ebé uza hanesan mós fatór ida ne’ebé enkoraja no motiva feto nia partisipasaun.”

Tuir Dekretu Lei Bee No. 4/2004, iha Timor-Leste komunidade rurál mak iha responsabilidade atu halo jestaun ba sira nia fasilidade bee rasik. GMF halo jestaun ida ne’e liu hosi organiza halo manutensaun ba sistema bee no buka meius iha komunidade laran atu selu kustu manutensaun.

Maibé mós Governu fó apoiu importante ba komunidade rurál hodi suporta sira atu maneja sira nia sistema bee ho di’ak. Funsionariu Munisipál husi DNSA, Fasilitador Postu Administrativu (FPA ne’ebe uluk hanaran Fasilitador Sub Distritu, FSD) no Ofisial Tekniku Munisipal (OTM ne’ebe uluk hanaran Ofisial Tekniku Distritu) nia knar importante iha prosesu PAK mak atu halo ligasaun entre komunidade no governu. FPA no OTM sira mos servisu hamutuk no fo apoiu liu hosi fasilita komunidade hodi halo planu ba sira nia sistema bee, harii no fo treinamentu; no ajuda GMF no komunidade halo operasaun no manutensaun ba sira nia sistema bee.

“Governu Australia nu’udar doadór prinsipál ba setór dezenvolvimentu bee, saneamentu no ijiene nian iha Timor-Leste haksolok tebes ho alkansa ida ne’e tanba partisipasaun feto, la’ós iha setór bee de’it maibé iha setór hotu dezenvolvimentu nasionál, sei garante dezenvolvimentu sustentável ne’ebé inklusizu liu iha rai ne’e,” hateten Neryl Lewis, Conselleira ba Koperasaun Dezenvolvimentu ho Embaixada Australia.

Tuir estudus hala’o hosi DNSA no BESIK hatudu katak iha korelasaun pozitiva entre sistema bee funsiona ho di’ak no partisipasaun feto iha GMF. Iha fatin ne’ebé feto la partisipa hanesan parte GMF la iha diferensa entre sistema bee ida ne’ebé funsional no la funsional. Iha parte seluk wainhira feto partisipa liu tan hanesan parte GMF, proporsaun sistema bee ne’ebé funsional mós sei aumenta tan signifikativu.