Quinta, Maio 02, 2024
Total visitors: 766366

UNICEF: Problema Infranstrutura Difikulta Servisu Tratamentu Saúde

Published: Maio 01, 2024
Reprezentante The United Nations International Children’s Emergency Fund (UNICEF), Bilal Aurang...

PNTL: Membru Tránzitu Halo Kobransa Ilegál Aplika Sansaun Disiplinár

Published: Maio 01, 2024
Xefe Departamentu Tránzitu Seguransa Rodaviaria Nasional, Superientendente Asistente Luis da Costa dehan...

ME Tenke Sériu Rezolve Problema Kartera Eskolár

Published: Maio 01, 2024
Diretor Ensino Básico Central 123 Manleuana, iha kapital Dili, Feliciano Domingos Tilman dehan,...

Stigma No Diskriminasaun Hasoru Pasiente HIV Husi Pesoal Saúde No Família Rasik

Published: Abril 26, 2024
Diretora Ezekutiva Organizasaun Strela+, Ines Lopes, rekoñese stigma no deskriminasaun ba pasiente HIV-SIDA...

MS-MAPPF Halo Sensibilizasaun Moras Raiva Ba Komunidade Iha Área Frontera

Published: Abril 24, 2024
Ministériu Saúde (MS) servisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura, Pekuaria, Peskas, Florestas...

Postu Saúde Suku Bahalarauin Iha Viqueque La Iha Médiku Jerál

Published: Abril 24, 2024
Koordenadór Postu Saúde iha Suku Bahalarawauin, Postu Administrativu Viqueque, Munisipio Viqueque, Abilio...

Ministerio Saude kontinua fahe aimoruk Diethylcarbmazine Citrate (DEC) no Albendazole ba komunidades hodi prevene moras limfatik filariasis (LF) ou ain potis no Soil Transmitted Helminthiasis (STH) infesaun lumbringa.

 

Xefe Departamentu Moras Hada’et, dotora Merita Monteiro hateten programa fahe aimoruk massal ne’e lao durante tinan lima no ida ne’e ba II faze nian, tanba iha primeira faze komunidade barak mak seidauk asesu ba aimoruk ne’e.

“Ema barak mak seidauk hemu aimoruk iha faze primeiru, tanba sira laiha uma bainhira ekipa voluntariu vizita sira nia uma,” nia hateten, iha Kaikoli, Dili.

Kona ba informasaun balun ne’ebe espalha katak ema balun lakohi hemu aimoruk ne’e tanba sei lanu, maibe nia hateten ne’e lalos e aimoruk ne’e seguru.

“Reasaun aimoruk ne’e sempre iha, liu –liu aimoruk DEC ne’e forte tebes, tanba ne’e bainhira la han bosu bele halo oin halai no muta,” nia informa.

Nia dehan, aimoruk DEC ne’e rekomenda husi organizasaun Mundial Saude (OMS), tanba ne’e nasaun hotu iha Sudeste Asiatiku uja aimoruk ne’e hodi prevene moras ain potis, tanba aimoruk ne’e bele oho lumbringa filarias. 

Nia hateten, dezafiu bo’ot ne’ebe ekipa ministrio nian hasoru mak distansia husi uma kain ida ba seluk no geografikamente mos fo impaktu ba implementasaun fahe aimoruk. 

Tuir planu faze segundu sei hala’o iha fulan Novembru tinan ne’e (2016) iha teritorio timor tomak. 

Iha parte seluk, Prezidente Komisaun F (saude, edukasaun, veteranus, igualidade jeneru), Virgilio da Costa Hornai konsidera programa ne’e diak maibe tenke halo kampanha higieniku ba komunidade. 

Tanba kauza prinsipal ba moras hirak ne’e mak ambiente la mos no pratika moris ne’ebe la higieni. 

“Importante halo kampanha national ida ba moris higieniku, liu husi ida  ne’e bele kombate ona moras sira ne’e,” nia hateten.

Kona ba asesu komunidade ba aimoruk ne’e, nia dehan nia parte mos seidauk simu aimoruk ne’e husi ekipa voluntariu sira. 

Tuir survey ne’ebe Ministerio Saude halo iha tinan 2012, hatudu katak moras ida ne’e eziste ona iha teritorio timor laran tomak. 

Iha peskiza ne’e munisipio Covalima sai primieru lugar kazu aas ho 35%, Manufahe 30.7%, Ermera 30.5%, Bobonaro 23.7%, regiaun especial Oe-Cusse 23.2%, Ainaro 18.4% Manatuto 18%, Lautem 14.5%, Liquisa 13.9%, Aileu 13.7%, Dili 11.2%,Viqueque 10.4% no Baucau 10.3%.