Domingo, Maio 05, 2024
Total visitors: 766366

Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten governu Reinu Unidu hato’o komitmentu apoia Timor-Leste nia adesaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Asiatiku (ASEAN), liu-liu ajuda governu kapasita rekursu umanu ne’ebé kualifikadu iha area oioin.

Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten governu Reinu Unidu hato’o komitmentu apoia Timor-Leste nia adesaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Asiatiku (ASEAN).

“Nia hatene ita atu tama ASEAN, ita presiza rekurus umanu ne’ebé koñese didiak. Entau embaixadór mos dehan, sira bele hamutuk ho ita nia ministeiru no embaixada Reinu Unidu atu prepara ita nia ema sira. Nune’e ita tama ASEAN, laos ba rona deit fila mai la komprende baut ida, Maibe ba ho kibi’it atu involve aan koalia no fo hatene ita nia hanoin no situasaun iha ASEAN tanba ita iha deit tinan ida atu prepara,” nia hateten hafoin halo enkontru ho Ministra Reinu Unidu ba Indo-Pasífiku, Anne Marie-Trevelyan, iha Palasio Governu, Dili.

Nia dehan sira halo mos diskusaun konaba koperasaun entre nasaun rua ne’e iha futuru, liu-liu iha kestaun komersio no investimentu.

Nia hateten iha ekontru ne’e, Ministra Reinu Unidu informa mos koanba timor-oan nain 20,000 resin ne’ebé dadaun ne’e servisu iha Reinu Unidu no problema ne’ebé Timor-oan sira enfrenta iha tinan sira ikus ne’e.

“Hau agradese tebes ba senhora tanba iha Timor-oan hamutuk 20,000 mak servisu hela iha Reinu Unidu ne’eba. Ministra dehan problema ne’ebé mosu laos passaporte no visa, maibe problema mak balun hakarak tama ho ilegal, ne’e mak labele,” nia hatutan.

Iha oportunidade ne’e, Primeiru Ministru hato’o agradesementu ba governu Reinu Unidu, ne’ebé prontu simu tan Timor-oan sira ba servisu iha Reinu Unidu tanba sira barak mak servisu iha area ne’ebé futurumente Timor sei aproveita, liu-liu bainhira governu dada ona kadoras mai Timor.

Iha parte seluk, Ministra Reinu Unidu ba Indo-Pasífiku, Anne Marie-Trevelyan, hateten embaixador Reinu Unidu ba Timor-Leste, sei halo diskusaun klean liu tan konaba sira nia apoia ba Timor-Leste nia adesaun ba ASEAN, liu-liu kapasitasaun ba lingua.

“Hau hatene katak iha tinan barak nia laran ita halo servisu besik no hau sei reforsa liu tan koperasaun ne’ebé ita iha ona, liu-liu suporta Timor-Leste nia asesu ba ASEAN no dezenvolvimentu ekonomia tanba Timor nasaun ne’ebé extraordinariu tebes iha biodiversidade ne’ebé sei lori moris diak ba povu,” nia hateten.

Nia hateten adesaun Timor-Leste nian ba ASEAN, nasaun bele hetan benefisiu liu husi dezenvolve ligasaun komersio ho nasaun prinsipal no importante sira iha ASEAN hodi hamosu negosiu ne’ebe bele fornese oportunidade servisu ba joven sira.

Nia hatutan sira sei halo diskusaun klean liu tan ho parseiru nasionál no internasional sira, oinsa governu Reinu Unidu bele suporta dezenvolve setór ekonomia hodi lori moris diak ba povu.

Konaba Timor-oan sira servisu iha Reinu Unidu, Ministra dehan sira nakloke simu Timor-oan sira ne’ebé hakarak ba servisu iha ne’eba liu husi imigrasaun ho rejime visa tanba sira mos kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia Reinu Unidu nian no ekonomia familia iha Timor.