Sexta, Abril 26, 2024
Total visitors: 766366

Aktivista no Politiku Milena Pires hateten sistema patriarkal ne’ebe fo vantajen liu ba mane sira sai obstaklu ba feto nia partisipasaun iha politika no foti desizaun tanba ne’e atu asegura paridade feto nia partisipasaun hanesan ho mane 50% feto no 50% mane tenke sobu sistema patriarkal.

Aktivista no Politiku Milena Pires hateten sistema patriarkal ne’ebe fo vantajen liu ba mane sira sai obstaklu ba feto nia partisipasaun iha politika no foti desizaun.

Nia dehan feto nia partisipasaun iha vida politika iha progressu tanba numeru komesa aumenta iha Parlamentu Nasional atinji 30% husi 65 membru parlamentu mak feto no 5% husi 442 xefe suku feto, signifika sei iha diferensia bo’ot entre feto no mane.

“Importante loos atu kria parseiru ho mane sira tanba sistema patriakal laos deit sai obstaklu ba feto nia moris, maibe mane mos. Hau kontente tebes hare mane barak komesa iha konsensia konaba ida ne’e no sira rasik hakarak sistema ida ne’ebe fo oportunidade hanesan ba hotu-hotu atu partisipa no benefisia husi ita nia dezenvolvimentu no sira mos hare sistema patriakal ladun fo benefisiu ba sira rasik,” nia hateten bainhira sai orador iha seminariu ho tema Feto Prontu Lidera, Lideransa Feto Inspirasaun ba Mudansa Kultura Politika iha Timor-Leste, ne’ebe organiza husi Organizasaun Fundasaun Alola iha Mascharinas, Dili.

Nia hateten Timor-Leste iha baze legal ne’ebe forte tebes ba promove partisipasaun feto hahu husi lei inan Konstituisaun RDTL artigu 16 konaba Universalidade no Igualidade katak sidadaun hotu-hotu hanesan iha lei nia oin, no mós iha direitu no obrigasaun hanesan. No labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lian, pozisaun sosiál eh ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun, nia kondisaun fízika no mentál. Artigu 17 konaba Igualidade ba feto no mane katak feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris família, kulturál, sosiál, ekonómiku.

Nia hatutan artigu 63 konaba partisipasaun politiku sidadaun sira nian katak partisipasaun diretu no ativu hosi feto no mane sira iha moris polítika nian mak nu’udar kondisaun no instrumentu fundamentál sistema demokrátiku ninian no lei halo promosaun kona-ba igualdade direitu síviku no polítiku nian no la diskrimina kona-ba seksu iha asesu ba kargu polítiku nian.

Nia haktui partisipasaun feto iha politika no foti desizaun ne’e importante tebes atu feto sira nia hanoin no esperensia bele refleta iha lei, politika, planu estratejia no programa sira estadu nian.

Iha parte seluk, Diretora Ezekutivu Fundasaun Alola, Maria Imaculada Guterres hateten esforsu ne’ebe organizasaun Rede Feto halo hodi tau kouza 30% ba partisipasaun feto iha rezultadu diak, maibe presiza luta nafatin atu iha paridade 50%.

“Ita hateke ba kotuk ita nia kultura sistema patriakal dominante tebes liu-liu iha area rural ema dehan feto sempre iha ligasaun ho dapur, nudar kuidador prinsipal iha uma laran no asuntu politika, foti desizaun barak ne’e mane sira nia papel. Maibe agora laos tempu ona feto bele no prontu lidera,” nia hateten

Nia dehan rezultadu peskiza presepsaun publiku konaba partisipasaun feto nia lideransa hatudu feto iha kibi’it no iha ona asesu ba aspeitu moris oioin, maibe sosiedade rasik sei duvida ho feto nia lideransa tanba ne’e presiza servisu makas kapasita no promove feto nia lideransa.