Terça, Maio 21, 2024
Total visitors: 766366

Diretora Ezekutiva, Organizaun Forum Komunikasaun Feto Timor Lorosa’e (FOKUPERS), Maria Fátima Pereira Guterres informa sira iha programa importante haat, ne’ebé durante ne’e implementa hodi promove no proteje direitu umanu feto no labarik sira-nian.

Diretora Ezekutiva, Organizaun Forum Komunikasaun Feto Timor Lorosa’e (FOKUPERS), Maria Fátima Pereira Guterres informa sira iha programa importante haat, ne’ebé durante ne’e implementa hodi promove no proteje direitu umanu feto no labarik sira-nian.

Nia dehan programa haat ne’e mak halo konsensializasaun no advokasia ba ukun-na’in sira atu promove polítika ba programa sira ne’ebé sensivel ba jéneru, katak afavor ba feto no labarik sira ne’ebé sai vítima ba forma violénsia oioin. Programa daruak mak promove edukasaun ba igualdade jéneru, violénsia no kuda prinsípiu direitu ema nian ba labarik sira.

Programa datoluk mak asistensia ba vítima, ne’ebé iha uma mahon hat kompleta ho rekursu humanu atu fó asisténsia legál no servisu sosial ba vítima sira. Programa dahaat empoderamentu ekonomia ba sobrevivente violénsia sira, katak fó formasaun vokasionál ba vítima sira durante iha uma mahon no apoia fundu ki’ik ba sira atu hala’o atividade negósiu hodi hadia moris família nian, bainhira fila husi uma mahon.

“Hanesan ita bo’ot sira hatene katak FOKUPERS nia misaun haree asuntu Violénsia Bazea Jéneru. Entaun vítima sira ne’ebé asesu mai iha uma mahon no ami-nia atendimentu hotu ne’e, vítima sira ho natureza kazu violénsia bazea jéneru inklui violénsia fíziku ne’ebé komete husi parseru laen sira, abandonadu, violasaun seksual no insestu,” nia hateten hafoin partisipa iha serimónia selebrasaun aniversáriu FOKUPERS ba dala XXVI, iha salaun João Paulo II Comoro, Díli.

Nia hateten esforsu servisu ne’ebé dadaun sira hala’o hamutuk ho parseru sira mak nafatin halo advokasia atu konvense ukun-na’in sira fó prioridade halo revizaun ba lei kontra violénsia doméstika no lei kódigu penál hodi kria artigu espesífiku kriminaliza krime insestu no nia penalidade sira.

Nia haktuir durante períodu tinan tolu, hahu husi tinan 2020 até 2023, kuaze vítima hamutuk na’in 800 resin ne’ebé asesu ba asistensia ne’ebé sira oferese. Vítima sira-ne’e maioria ho kazu violénsia doméstika ho tipu violénsia fíziku, abandona, violasaun seksual no insestu.

Iha parte seluk, Sekretaria Estadu Igualdade, Elvina de Sousa Carvalho kongratula FOKUPERS, nu’udar organizasaun movimentu feto ne’ebé servisu makas durante dekada rua resin hodi luta kontra kualker violénsia hasoru feto no labarik feto.

“Ita hotu orgullu tanba estadu Timor-Leste halo progresu barak ona hodi estabelese enkuadramentu legál sira ne’ebé importante inklui konvensaun ba Eliminasaun Forma Diskriminasaun Kontra Feto (CEDAW) hodi promove igualdade entre feto no mane. Iha tinan kotuk Parlamentu Nasionál mós aprova ona ho unanimidade konvensaun ba direitu ema ho defisiénsia, nune’e Timor-Leste iha obrigasaun tomak hodi foti aprosimasaun inkluzivu atu promove, proteje no hakonu direitu maluk sira portadór no portadora defisiénsia.

Antinjimentu hira ne’e konta mós ho konstribuisaun FOKUPERS, Rede Feto ho nia membru sira nomos individu feto no mane sira ne’ebé hamutuk halo servisu advokasia makas ho apoia governu hodi harii nasaun no estadu ne’ebé mak forte desde Timor-Leste nia restaurasaun independénsia,” nia hateten.

Nia dehan progresu signifikante ne’ebé FOKUPERS nian ida mak lidera advokasia hodi Timor-Leste iha lei kontra violénsia doméstika iha tinan 2010, ne’ebé dadaun ne’e nafatin halo advokasia atu halo revizaun ba lei ne’e tanba iha situasaun no kondisaun balun ne’ebé la kondís ona ho lei ne’e.

Nia hateten governu komprometidu atu kontinua halo esforsu makas liutan hodi aselera igualdade jéneru no alkansa dezenvolvimentu ne’ebé inkluzivu no igual liuhusi asegura implementasaun kompromisiu internasional hanesan konvensaun direitu ema ho defisiénsia, ajenda 2030 meta dezenvolvimentu sustentável ho lema la husik ema ida iha kotuk no rekomendasaun sira husi komité CEDAW tinan 2023.