Terça, Abril 30, 2024
Total visitors: 766366

Komandu Polísia Munisípiu Díli submete ona kazu violénsia doméstika (VD) hamutuk 417 ba Ministériu Públiku (MP) hodi kontinua prosesu ba iha tribunal.

Komandu Polísia Munisípiu Díli submete ona kazu violénsia doméstika (VD) hamutuk 417 ba Ministériu Públiku (MP) hodi kontinua prosesu ba iha tribunal.

Komandante Polísia Munisípiu Díli, Superientendente Xefe Orlando Gomes, dehan durante fulan janeiru to'o agustu 2023 sira rejistu kazu violénsia doméstika hamutuk 458 kazu ne'e akontese iha área jurídiku Díli nian.

"Husi kazu violénsia doméstika ne’ebé ita rejistu 458. Iha kazu 417 ita submente ona ba Ministériu Públiku hodi kontinua prosesu ba tribunal, tanba sira mak na’in ba prosesu. Husi kazu hirak ne’e, kazu violénsia doméstika ne’ebé dadaun ne'e sei ativu hela iha investigasaun polísia hamutuk 36.

Ita hatene katak kazu violénsia doméstika ne'e krime públiku, tanba ne'e nia prosesu sira-ne'e tenke aprezenta ba Ministériu Públiku," Superientendente Xefe Gomes dehan.

Enkuantu husi kazu hirak ne'e rejistu as liu iha postu administrativu Dom Aleixo kompara ho postu sira seluk.

"Atu halo redusaun ba kazu violénsia doméstika ne'e ita prepara hela ekipa nune'e bele halo sosializasaun ba komunidade sira kona-ba kazu violénsia doméstika ne'e nia natureza krime públiku," nia dehan.

Enkuantu nia dehan, kauza husi violénsia doméstika ne'e maioria laen sira konsumu alkohol mak baku, tuku feen, nune'e mós kona-ba nesesidade uma laran la to'o.

Entretantu, Prezidente Board Rede Feto Timor-Leste, Yasinta Lujina hatete, durante ne'e sira esforsu makas halo advokasia no kampaña ba prevensaun violénsia doméstika no violénsia bazea ba jéneru rezultadu di’ak oitua,n tanba ema barak konsiente violénsia ne’e la di’ak, la aseitavel, maibé presiza nafatin servisu makas liutan ba prevensaun no servisu asisténsia ba vítima sira.

“Ita iha espriénsia halo kampaña ho meus oioin, no liuhusi forum nasional hapara violénsia hasoru feto no labarik feto ne’e ita sei haree hamutuk fali estratéjia ne’ebé apropriadu ba tempu agora,” nia dehan.

Enkuantu nia husu mós ba orgaun komunikasaun sosial sira atu hola responsabilidade hodi habelar informasaun ba komunidade kona-ba impaktu violénsia ba ema nia moris, no enkoraja ema hotu atu hakribi.