Domingo, Maio 19, 2024
Total visitors: 766366

Activista no diplomata, Milena Pires husu governu da-sia, liu-liu Ministeriu Negósiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEC), atu konsidera kouta ba reprezentasaun feto nian iha nomeasaun xefe missaun no embaixador iha estranjeiru tanba durante ne’e, numeru reprezentasaun feto ki’ik tebes kompara ho mane.

 

Activista no diplomata, Milena Pires husu governu da-sia, liu-liu Ministeriu Negósiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEC), atu konsidera kouta ba reprezentasaun feto nian iha nomeasaun xefe missaun no embaixador iha estranjeiru.

Nia dehan planu governu da-sia nian katak governu sei adopta surat mutin ba relasaun externa. Entau rekomenda governu atu inklui prespetiva femenista konaba relasaun externa ne’e rasik tanba politika hotu-hotu ne’ebé sei dezenvolve iha diplomasia konta mos kestaun igualidade jeneru no feto nia pozisaun.

“Ita iha politika paridade, signifika katak 50% mane no 50% feto. Entau bele fo motivasaun diak liu atu promove feto maluk sira barak ne’ebe iha kapasidade.

“Hau hatene intermus diplomasia iha feto ne’ebé esperensia barak, maibe dala barak prosesu ne’ebé ita uza hodi hili ita nia xefe missaun sira no embaixador sira tanba feto ladun pertense ba rede ne’ebe estabelese husi mane no laiha poder iha partidu politiku susar ba feto hetan nomeasaun nudar embaixador, normalmente mane mak barak,” nia hateten hafoin sai orador iha forum Feto iha Lideransa no Diplomasia, ne’ebé organiza husi UN-Women iha salaun MNEC Pantai Kelapa, Dili.

Nia espera governu da-sia bele konsidera iha nomeasaun embaixador foun sira iha ekilivru entre feto no mane, liu-liu iha nasaun sira Sudete Asiatiku.

Nia hateten apresia no orgulho governu nomea ona feto diplomata Natércia Coelho, nudar embaixadora ba ASEAN. Espera governu sei nomea tan feto seluk kaer kargu nudar embaixadora iha nasaun membru ASEAN sira.

“Ita lakohi situasaun ida ne’ebé ita halo esforsu tama ASEAN ho prinsipiu no valor ne’ebé ita lori, maibe ita nia embaixada sira iha nasaun ASEAN lidera husi mane sira deit, ne’ebé hau hanoin importante atu konsidera,” nia espera.

Nia enkoraja feto sira atu kontinua prepara aan no hare oportunidade sira kria rede ho feto sira seluk tanba feto bele halo saida deit mak hakarak halo no laiha fatin ida ne’ebé la loke ba feto.

Nia mos husu ba feto sira ne’ebé hetan ona fiar kaer posizaun sira foti desizaun, labele taka matan ba feto sira seluk, maibe promove feto sira iha lideransa.

Entretantu, Sekretaria Estadu Igualidade (SEI), Elvina de Sousa Carvalho hateten partisipasaun feto iha vida politika, liu-liu iha parlamentu nasionál atinji ona 36% husi 65 kadeira tanba lei elisaun parlamentar asegura. Maibe iha nivel governu sei ki’ik 15% husi 47 membrus governu, nivel munisipiu feto ida husi 13 munisípiu, nivel suku 5% husi 452 sukus no iha nivel diplomasia sei ki’ik tebes.

“Hau hanoin diplomata feto Timor-oan barak ne’ebe sai ezemplu iha posizaun embaixadora, adida no sekretariu iha emabaixada sira. Maibe ita tenke nafatin investe, liu-liu Ministeriu Negosiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEK) tenke fo oportunidade iha nomeasaun sira,” nia hateten

Nia hateten feto barak ne’ebé asume ona kargu embaixadora no hatudu sira nia progressu servisu ne’ebé diak tebes.

Nia hatutan investimentu feto ba foti desizaun sai prioridade ba governu da-sia nian tanba governu fiar prezensa feto iha nivel foti desizaun bele fo mudansa.

Iha parte seluk, Ministra Reinu Unidu ba Indo-Pasífiku, Anne Marie-Trevelyan hateten Timor-Leste iha progressu ne’ebé signifikante tebes ba partisipasaun feto iha vida politika tanba numeru feto iha parlamentu atinji 36%, aas liu iha rejiaun sudeste asiatiku.

“Ita mos kontinua servisu hamutuk ho governu Timor-Leste, liu husi programa sira agenda feto paz no seguransa, servisu hamutuk ho UN-Women, atu hakbi’it liu tan feto nia papel iha lideransa no governu nia adesaun ba ASEAN,” nia hateten.