Quinta, Maio 02, 2024
Total visitors: 766366

Responsavel Sala Maternidade Comoro, Odete Amado Martins hateten iha fulan Fevereiru (01-23), identifika iha inan nain hitu (7) mak partu iha uma ho akompanhamentu husi familia.

Durante fulan Fevereiru nia laran, iha inan nain hitu mak hili partus deit iha uma sem apoia husi pesoal saude treinadu.

Nia dehan, sira identifika inan sira ne’e bainhira lori bebe mai fasilidade saude hodi halo imunizasaun BCG.
Nia hateten, inan sira ne’e toman ona partu iha uma tanba sira iha oan barak ona no iha inan balun derepente deit bebe moris, entaun la konsege ba fasilidade saude.
“Ami parteira sira servisu rotasaun, iha ne’e atende deit ba ema ne’ebe partu iha fasilidade saude, maibe ba sira ne’ebe hela besik iha ne’e derepente bebe moris sira mai bolu ami ba tula sira mai iha ne’e hodi halo tratamentu durante oras nen no inan nia kondisaun normal bele fila,” nia hateten iha servisu fatin Comoro, Dili.
Nia hateten, sira nafatin fo akonselhamentu no edukasaun saude ba inan sira atu utilize fasilidade saude besik hodi hetan partu moos no seguru, tanba partu iha uma risku bo’ot tebes bele bebe moris mai husar bobar kakorok no bebe la bele sai familia labele atende.
Maibe, nia dehan presiza tempu atu koalia beibeik hodi muda komunidade sira liu –liu inan sira nia mentalidade ida katak tempu uluk partus deit iha uma mos diak.
Iha parte seluk, Jerente Programa Saude Inan ho Oan Fundasaun Alola, Macu Guterres hateten sira nia kontribuisaun mak servisu hamutuk ho saude munisipio sira hodi fo edukasaun saude no enkoraja inan sira atu partu iha fasilidade saude.
Nia hateten, informasaun ne’ebe sira fo mak importansia halo visita regular ba iha fasilidade saude local ne’ebe besik hodi kontrola sira nia saude no kondisaun bebe nian no fo hanoirn inan sira utilize aihan local hodi konsumu atu fo nutrisaun ne’ebe diak ba bebe iha knotak.
Nia hatutan, ho esforsu sira ne’e hotu konsege konsiensializa inan barak partu iha fasilidade saude no partu ho asistensia professional kualifikadu, maske iha balun ne’ebe sei partu mesak iha uma.
“Ita hatene katak partu seguru ne’e salva inan ho oan, entaun ida ne’e importante tebes, ami kontinua servisu apoiu Ministerio Saude iha area saude inan ho oan no nutrisaun nian,” nia hateten.
Nia informa, tinan ida ne’e (2018) sira sei extende programa edukasaun saude no planu partu iha suku 10 iha postu administrative Baugia, Munisipio Baucau tanba dadus hatudu inan iha area rural barak sei partu iha uma.
Nia hateten, objetivu husi programa ne’e mak atu apoiu fasilidade saude local (postu saude) sira atu refere inan isin rua sira ba fasilidade saude (sentru saude) sira hodi hetan partu ne’ebe moos no seguru.