Segunda, Abril 29, 2024
Total visitors: 766366

Stigma No Diskriminasaun Hasoru Pasiente HIV Husi Pesoal Saúde No Família Rasik

Published: Abril 26, 2024
Diretora Ezekutiva Organizasaun Strela+, Ines Lopes, rekoñese stigma no deskriminasaun ba pasiente HIV-SIDA...

MS-MAPPF Halo Sensibilizasaun Moras Raiva Ba Komunidade Iha Área Frontera

Published: Abril 24, 2024
Ministériu Saúde (MS) servisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura, Pekuaria, Peskas, Florestas...

Postu Saúde Suku Bahalarauin Iha Viqueque La Iha Médiku Jerál

Published: Abril 24, 2024
Koordenadór Postu Saúde iha Suku Bahalarawauin, Postu Administrativu Viqueque, Munisipio Viqueque, Abilio...

Presu Kafé Iha Merkadu Tun Komunidade Kuda Fali Vanila

Published: Abril 16, 2024
Reprezentante Prezidenti Autoridade Munisípiu (PAM) Ainaro, Sekretáriu Administrasaun Munisípiu,...

PM Gusmao: Timor-Leste Sei Sai Membru ASEAN Iha Tempu Badak

Published: Abril 12, 2024
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha tempu badak, 2025, Timor-Leste sei sai...

Japaun Apoia $600,000 Ba Redusaun Risku Dezastre Iha Munisípiu

Published: Abril 05, 2024
Governu Japaun, liuhusi embaixada iha Timor-Leste, apoiu ho $600,000 ba ajénsia International...

Francelina Marques Cabral, konhesida ba nia kolegas nudar moris iha suku Souro, Lospalos, no nudar modelu diak ida ba feto maluk seluk iha Timor-Leste.

Anche servisu lorloron hanorin nudar Professora Profissional no mos sei estuda nafatin atu bele hetan nia Mestradu Edukasaun, liu hosi Kolejio Katoliku ba Professores iha Baucau.
Maibe Anche mos prepara hela atu partisipa iha halai bisikleta iha Timor iha loron 11-16 Agostu, eventu internasional ida ho naran “Tour de Timor.”
Nia hatete ho modestia katak, “tinan kotuk hau manan korrida ne’e nudar feto Nasional iha Timor-Leste, feto nain walu mak partisipa iha eventu ne’e. Ami iha ekupa distrital no mos ekipa nasional. Hau partisipa iha ekipa nasional A.”

Tinan ne’e prosesu oin seluk atu bele partisipa iha eventu ne’e. Iha loron 6 Agostu sei iha prosessu seleksaun iha Dili ho partisipantes nasional presiza halao bisikleta 50 kilo, hahu iha Palasio Governu, liu hosi Becora to’o fatuahi, Hera no fila fali mai liu hosi Kristu nia kotuk no mai fali Dili.
Sirkuito ne’e presiza halo dala rua tanba dalai ha 25 kilo deit. Kriteria ma se-se mak kompleta ronda dahuluk la to’o oras ida no 45 minutus atu bele kualifika no mos kontinua halai tan. Karik partisipantes la bele kompleta 25 kilo iha tempu refere sira tenki para no la bele kompleta ronda segundu.

Rezultadu mak ema balun sei mana, no hetan sugundu lugar no tutuir mai durante korrida ne’e.

Agora daudauk, Anche prepara hela ba tinan ne’e iha loron 6 Agostu atu tuir selesaun. Ekipa sira hosi distritu mos tenki tuir selesaun iha Dili. Tinan ida ne’e sei iha partisipasaun makas liu hosi feto. Iha 2009 iha feto ida deit mak partisipa, no iha tinan 2010 feto Timoroan nain walu mak partisipa mos.

Nia dehan katak nia espera sei hetan fatin iha ekipa nasional, maibe ema barak mak mos treinu hela no dala barak nia dehan difisil ba nia atu treinu no servisu no mos estuda dala ida deit. “Hau hein hau bele hetan fatin tanba ida ne diak ba feto maluk sira iha Timor-Leste. No tinan ne’e diferente kona ba selesaun tanba mane no feto lalais liu mak sei tama iha ekipa nasional. Sira sei hili feto 4 no mane 4 atu tama iha ekipa nasional. Iha tinan kotuk ekipas iha distritu mak hili sira nia ema rasik maibe iha tinan ne’e selesaun halo iha Dili.”

Kona ba tanba saida nia hanoin korrida ne’e important ba feto iha Timor nia hateten katak “tinan ne’e tema eventu ne’e mak Dame Hahu Hosi Hau Rasik, nune mak importante ba feto inklui mos nia atu partisipa tanba ema koalia kona ba jender no eventu ne’e important ba ema barak atu bele komprende katak ita mos dezenvovle ita nia kapasidade halai bisikleta no tuir eventu internasional. Hau haksolok ho eventu ne’e tanba bele konhese ema barak no servisu nudar ekipa la os mesak mesak iha eventu ne’e.”

Tuir Anche nia senti katak feto iha Timor-Leste iha problem oin-oin maibe sira sei konsegue nafatin dezenvolve sira nia skills halai bisikleta. “Ida ne’e la os eventu fasil maibe karik sira [feto] hetan oportunidade sira hei la husik liu. Ami presiza motivasaun rasik barak tan maibe ami mos presiza suprota hosi ema seluk ho sira nia motivasaun.”

Francelina Marques Cabral (Anche) hetan suporta hosi Air Timor and hetan kontratu ida ba tinan rua, no hetan suporta ho ekipamentu no subsidio ruma.

Hanesan mos feto seluk iha Timor-Leste  ne’ebe buka atu alksan sira nia objektivu la os buat ida fasil. “Dala barak ema bolu hau “mala’e Timor” – hau senti sira la komprende tanba sira la hare’e feto barak mak hean bisikleta – dala ruma sira hanoin so mala’e mak bele hean bisikleta no katak feto Timor mak halo nune bulak karik,” hateten Anche.

Nia mos hateten katak ema dala barak hanoin katak so mala’e deit mak bele hean bisikleta no katak ida ne’e desporto ida ba mane deit. Sira mos hamnasa ita no halai tuir ita. “Hau para no husu perguntas and koko atu esplika. Maibe hau mos sorte ida iha kolegas no familia barak ne’ebe suporta hau. Maibe sira husu hau atu kuidadu deit.”

Nudar feto lider ida mos iha Timor-Leste nia mensajen ba ema seluk iha Timor-Leste mak, “Hau hanoin korrida ne’e mos oportunidade bo’ot atu hatudu ba mane katak feto mos bele partisipa hotu no hatudu sira nia prestasaun diak. Liu liu ba feto ne’ebe hakarak mos hean bisikleta. Ida ne’e hato’o mensajem diak ba feto foin sae sira wainhira sira hare’e ami halo nune – oportunidade diak tanba la iha ema barak mak hean bisikleta no iha nasaun seluk ema barak atu hean bisikleta tenki diak liu iha ema barak nia le’et.”